Foto: Reuters

Prava miliona dece krše se svaki dan

DANAS JE SVETSKI DAN DETETA UNICEF: 385 miliona mališana živi u najgoroj bedi

BEOGRAD - Uprkos ogromnom napretku koji je ostvaren za decu od usvajanja Konvencije o pravima deteta 1989. godine, prava miliona dece se krše svakoga dana, poručuju iz Unicefa povodom obeležavanja Svetskog dana deteta.

Društvo
> 00:00h

Skoro 50 miliona dece je raseljeno iz svojih domova, 250 miliona dece živi u zemljama koje su pogođene sukobima, a skoro 385 miliona dece živi u ekstremnom siromaštvu, samo su neki od podataka koje je saopštio Unicef.

Svetski dan deteta se obeležava danas

- Dok sukobi, krize i ogromno siromaštvo dovode živote i budućnosti miliona dece u opasnost, sada je hitnije nego ikada da se zaštite prava dece - a to je i ključna stvar za izgradnju jačih i stabilnijih društava - rekao je direktor Unicefa u Srbiji Mišel Sen-Lot. - Moramo da zaustavimo kršenja prava tako što ćemo uložiti više napora da dopremo do najugroženije dece, ili ćemo platiti cenu u sporijem rastu, većoj nejednakosti i manjoj stabilnosti - dodao je on.

Bivša Jugoslavija je bila među prvim zemljama koje su potpisale i ratifikovale Konvenciju 1990. godine, a Republika Srbija je po osnovu sukcesije preuzela na sebe sve obaveze koje proističu iz iste podseća se u saopštenju Unicefa.

Konvencija o pravima deteta je ugovor o ljudskim pravima koji je najbrže i najšire ratifikovan u svetu, i u njoj su navedeni osnovni, univerzalni standardi za zdravo, bezbedno, pristojno detinjstvo za svako ljudsko biće. Od ratifikacije, a uprkos teškoćama sa kojima se suočavala u poslednje dve i po decenije, Srbija je uspela da značajan broj odredbi iz Konvencije o pravima deteta prevede u praksu, oslanjajući se na postojeću infrastrukturu usluga i profesionalaca u oblastima socijalne zaštite, obrazovanja i zdravstvene zaštite koji su dostupni većini dece u Srbiji, konstatuje se u saopštenju.

Kako se navodi, uprkos postignutom napretku, u Srbiji i dalje postoje značajne prepreke koje treba da se savladaju da bi svako dete moglo da uživa svoja prava, da raste i razvije se do svojih punih potencijala. I dalje postoji nedovoljna implementacija zakonskih rešenja u praksi, usluge zaštite nisu dostupne za svu decu, rasprostranjeni su diskriminatorni stavovi prema deci koja ne pripadaju većinskom stanovništvu, još uvek je nedovoljno razvijeno i osnaženo civilno društvu, i imamo nedostatak mehanizma koordinacije između ministarstava na nacionalnom nivou i institucija na lokalnom nivou.

Kako se navodi u Srbiji su siromaštvom najviše pogođena deca i porodice sa više od dvoje dece, 30 odsto njih je u riziku od siromaštva.

Došlo je i do pogoršanja uhranjenosti najsiromašnije dece: 14 odsto zaostaje u rastu, dok je 10 odsto dece mlađe od 5 godina iz romskih naselja pothranjeno. Samo polovina najsiromašnije dece uzrasta od 6 -23 meseca dobija najmanje dva mlečna obroka dnevno.

Stopa smrtnosti odojčadi u romskim naseljima skoro je dvostruko veća u odnosu na nacionalni prosek, navode u Unicefu. Navodi se takođe da tek polovina dece u Srbiji pohađa neku vrstu programa učenja u ranom detinjstvu - samo devet odsto najsiromašnije dece i šest odsto dece iz romskih naselja uzrasta od 3-5 godina ide u vrtić, u odnosu na 82 odsto dece iz najbogatijih domaćinstava.

Takođe se navodi, da se 1 od 4 dece mlađe od dve godine fizički kažnjava, a skoro 40 odsto dece uzrasta od 10 - 14 godina izloženo je nasilnim metodama disciplinovanja kod kuće.

Još uvek je široko rasprostranjeno verovanje (52 odsto stanovništva) da je za decu sa fizičkim ili senzornim smetnjama u razvoju i invalididtetom bolje da idu u specijalne škole, dok 68 odsto isto misli za decu s intelektualnim smetnjama.

U saopštenju se navodi i da uprkos izraženom napretku za decu na globalnom nivou tokom proteklih decenija, skoro šest miliona dece umire svake godine od uzroka koji se mogu sprečiti - a dva puta je veća verovatnoća da će deca iz siromašnih domaćinstava umreti pre svog petog rođendana u poređenju sa decom iz bogatijih porodica. Skoro 50 miliona dece je raseljeno iz svojih domova - 28 miliona njih zbog sukoba.

Deca koja su zarobljena u oblastima koje su pod opsadom - između ostalog u Siriji, Iraku i severnoj Nigeriji, pod većim su rizikom da će se njihova prava kršiti, jer su njihove škole, bolnice i domovi napadnuti. U svetu preko 250 miliona dece živi u zemljama koje su pogođene sukobima, a skoro 385 miliona dece živi u ekstremnom siromaštvu, a više od jedne četvrtine od milijardu dece školskog uzrasta ne uči. Skoro 300 miliona dece živi u oblastima sa najvišim nivoima toksičnog zagađenja vazduha - šest ili više puta većim od međunarodnih normi, navodi se u saopštenju.