Planeta

LOGISTIČKI PROBLEMI: Da li je NATO zaista spreman za rat?

Foto: Reuters

NATO komandanti nemaju potpune informacije o infrastrukturi kojom se kreću njihove trupe

Foto: Reuters

Novije članice NATO saveza nikada i nisu imale sopstvene kataloge s popisanom infrastrukturom, koja u njihovom slučaju mahom predstavlja zaostavštinu komunističkih vremena. „Iako se u infrastrukturu novih članica ulažu izvesna sredstva, ona nisu dovoljna i dodatna renoviranja će biti neophodna u skorije vreme. Kada govorimo o transportu oklopa, radi se o aparatima koji teže po 60-70 tona. Problematično je toliku težinu postaviti na bilo koji most.“

U međuvremenu, radi se na novom popisu infrastrukturnih kapaciteta i formiranju novih kataloga.

Trupe moraju da se upoznaju s infrastrukturom njenim redovnim korišćenjem. „Imamo iskustva s premeštanjem oklopnih snaga iz Grčke ka Kosovu. To za nas nije ništa novo, ali moramo da se vratimo na pređašnji nivo efikasnosti.“

Foto: Reuters

Tokom poslednjih meseci, alijansa je ostvarila napredak na jednom važnom polju – prelasku granica. Do prethodne godine, NATO članice nisu davale automatsku saglasnost za savezničke trupe koje ulaze na njihovu teritoriju. Sada je taj problem rešen.

Ipak, NATO je daleko sporiji u razmeštanju trupa od Rusije, koja može da angažuje na desetine hiljada vojnika u roku od samo nekoliko dana, a tu je i prednost vojnih baza koje se nalaze tik uz granicu tri države članice saveza, Estonije, Letonije, i Litvanije. Nasuprot tome, najbolje oklopne snage NATO-a nalaze se daleko u zapadnoj Evropi.

U takvoj postavci stvari, brzina donošenja odluka u lancu komande NATO pakta dolazi do izražaja. Nakon hladnog rata, ova odgovornost je u najvećoj meri preneta na političko telo Severnoatlantskog saveta, koje svoje dužnosti obavlja brzinom civilne birokratije. Vojni komandati su od početka svesni ovog problema, dok su političari uglavnom držali glave u pesku. „Sada se to menja, samo je pitanje da li se menja dovoljnom brzinom“, pita se Bžežinski.



Ovo pitanje je ne samo opravdano, već i urgentno, posebno u svetlu energične modernizacije ruske vojske koja podrazumeva i razmeštanje novih sredstava za zabranu pristupa u regionu Baltičkog mora. Ta sredstva uključuju rakete i druga protivvazdušna oruđa.


Međutim, postavlja se pitanje broja NATO jedinica čije je kretanje neophodno da bi se održavala adekvatna borbena gotovost. Povećavanje ovog broja sa 5 na 50 hiljada vojnika neće biti moguće u kratkom vremenskom roku. „Tako velike vežbe Rusi bi tumačili kao eskalaciju tenzija“, upozorava Borneman. Ipak, ova godina će doneti dobru priliku za NATO da pokaže svoje zube. U septembru mesecu, Rusija će sprovesti veliku vojnu vežbu pod nazivom „Zapad“. Prošlogodišnja vežba istog imena uključivala je 120 000 trupa. Šta bi se desilo kada bi NATO obavio vojnu vežbu sličnih razmera u istom vremenskom periodu?



Pogledajte još na portalu Newsweek.rs:

NEWSWEEK ISTRAŽUJE S verom u novi početak: Zašto Srbi prelaze u Islam

TRAMPOVA NOĆNA MORA: Evo kako funkcioniše "skrivena država" unutar SAD

SIROČIĆI RAZVOJA: Ovo su potresne sudbine skoro sto miliona kineske dece bez roditelja

SILA KAO EGZAKTNA NAUKA: Zašto Vojska SAD prenosi lažirane podatke sa bojnih polja

IZMEĐU SIVE EKONOMIJE I CRNOG ZLATA: Da li će Rusija ikada razbiti „resursnu kletvu“?

POGLEDAJTE BONUS VIDEO

Sila epizoda 01: