Foto: N1

Pad zida kod Predejana! Problem prisutan godinama

SRPSKA POSLA! ZAŠTO JE PAO ZID NA KORIDORU 10? Projekti se rade na brzinu jer se jure pare iz EU

Ministarstvo kasnilo s planiranjem gradnje puteva, pa se kola lome na projektantima, koji moraju na brzaka da završe istražna bušenja i projekte kako se ne bi zakasnilo na konkurs za sredstva kod evropskih finansijskih institucija

Društvo

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kasni s planiranjem infrastrukturnih projekata i njihovim usvajanjem u Vladi, zbog čega ostavlja kratke rokove "Putevima Srbije" za izbor firmi koje će u najkraćem roku uraditi projekte kako bi s njima moglo da se konkuriše za kredite kod međunarodnih finansijskih institucija, tvrde inženjeri koji su upoznati kako funkcioniše gradnja puteva u Srbiji.

Zbog prekratkih rokova projektna istraživanja na većini trasa na Koridoru 10 rađena su kad im vreme nije, u zimu po dubokom snegu i zaleđenom terenu, i na brzinu, što za posledicu može imati katastrofalne posledice u vidu obrušavanja puteva i ugrožavanja bezbednosti građana.

O ovom problemu prvi je progovorio direktor Saobraćajnog instituta CIP Milutin Ignjatović, isprovociran što su se njegovi inženjeri našli na stubu srama zbog rušenja potpornog zida na kosini 2 kod Predejana na Koridoru 10, iako u konkretnom projektu koji je primenjen nisu ni luk jeli, ni luk mirisali.

On je za Kurir izjavio da su "Putevi Srbije" od 2008. sve tendere za svaku deonicu puta u Srbiji raspisivali krajem godine, davali ekstremno kratke rokove za izvođenje radova, zbog čega u zimskim uslovima nije bilo moguće izvršiti istražna bušenja.

I poznavaoci procedura gradnje puteva u Srbiji inženjerske struke objašnjavaju zašto se za izradu projekata ostavljaju kratki rokovi. - Dok su bile sankcije, ništa se nije radilo i kad je to prošlo, krenula je presija da morate da imate projekte kojima se definiše koliko će šta da košta da biste mogli da konkurišete kod banke za kredit. Kilometar auto-puta u ravnici košta tri do pet miliona evra, na brdskim terenima pet do 10 miliona evra, a u uslovima poput Grdeličke klisure 20 do 25 miliona evra. Shodno tom novcu mora da bude srazmerno dato i vreme za potrebna istraživanja. Od ideje do početka radova treba da prođe šest godina, a radovi da se izvedu za dve-tri godine. Taj sklad mora da postoji, mora da se poštuje procedura, a kod nas je obrnuto. Ne može dete da se rodi za tri meseca, već mora da se nosi devet meseci - kaže sagovornik Kurira koji odlično poznaje prilike u srpskom građevinarstvu.

Ministarstvo: Tender raspisan još 2010.

U Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture naglašavaju da je Vlada Srbije s prof. dr Zoranom Mihajlović na čelu tog ministarstva izabrana 27. aprila 2014. i tvrde da bez ozbiljne pripreme ne kreću u projekte izgradnje puteva. - Za razliku od nekih prethodnih ministarstava i ministara, koji su se zaduživali za projekte, a da prethodno nije bila urađena projektno-tehnička dokumentacija i završena eksproprijacija, politika i praksa ovog ministarstva je da se u projekte ne kreće bez urađene projektno-tehničke dokumentacije i svih drugih preduslova da izvođači rade nesmetano. Tender za izvođenje radova na LOT 1 u Grdeličkoj klisuri raspisan je 6. oktobra 2010. Na tenderu je pobedila španska firma "Azvi" i ugovor je potpisan 12. juna 2013. Tender za nadzor na ovom projektu sprovela je Delegacija EU i on je raspisan je 8. novembra 2011. Pobedio je konzorcijum u kom se nalazi i kompanija "Luj Beržer" zajedno sa LB SAS i "Egnatia Odosom". Njima je ugovor dodeljen 3. jula 2012, a počeli su s radom 19. juna 2013. godine - ističu u Ministarstvu građevinarstva.

Kurir.rs/Slavica Tomčić

Foto:N1