Foto: Profimedia

obrazovanje

HRVATSKI ISTORIČARI O PRIKAZIVANJU SRBA U UDŽBENICIMA: Predstavljeni obavezno kao loši momci! Struka zahteva izmenu stereotipa!

Hrvatski udžbenici istorije za osnovnu školu većinom i dalje prikazuju Srbe kroz negativne stereotipe stvorene 1992. godine, iako su primetni trendovi odmicanja od njih, navodi se u članku objavljenom u najnovijem broju naučnog časopisa " Historijski istorijski zbornik".

Hrvatska

Tekstovi u udžbenicima istorije tradicionalno odražavaju osnovne zamisli o nacionalnoj kulturi i istoriji, te uz prenošenje znanja posreduju i slike o drugim narodima, objašnjava pozadinu analize autor članka Domagoj Švigir, a prenosi Hina.

On uočava dve faze u nastanku stereotipa, od kojih prva počinje 1992., kad je stvorena ratnička slika o prošlosti odnosa Hrvata i Srba, a druga od 1996., kada se uvode paralelni udžbenici u nastavu. Švigirova analiza obuhvata osnovni tekst svih 36 udžbenika objavljenih i korišćenih u nastavi istorije u osnovnim školama od 1990. do 2012., kao i istorijske izvore koji su vezani za stvaranje predstava o Srbima.

Članak je objavljen u časopisu Društva za hrvatsku istoriografiju koje kontinuirano deluje od 1947. godine i najstarije je strukovno društvo istoričara u Hrvatskoj, prenosi Hina. Prva grupa udžbenika o Srbima stvara izrazito negativne stereotipe pomoću generalizacije, diskriminacije i sukobljavanja "nas" i "njih".

"Velikosrpska hegemonija", kako se navodi, postaje ključan sintetski pojam u oblikovanju slike o Srbima. Čak i kad se govori o žrtvama Srbima, kaže se da su "sami za to krivi". Hiljade učenika učile su etnocentričnu interpretaciju istorije koja podrazumeva mešanje obrazovnih i vaspitnih ciljeva, a očigledno i potčinjavanje prvih drugima, ocenjuje se u članku. Kako se dodaje, drugu grupu čine udžbenici koji Srbe pokušavaju da prikažu uravnoteženje, odmerenije i sa više uvažavanja.

"Uprkos nastojanjima brojnih eksperata školski plan i program nije izmenjen, reforma školstva je zaustavljena, a najviše kopalja lomilo se na sadržajima istorije i hrvatskog jezika, onih predmeta koji su se pre dvadesetak godina nazivali "nacionalnim predmetima",zaključuje autor teksta.

Kurir.rs/Tanjug

Foto: Profimedia