Foto: AP

sarađivali

AFERA EPSTAJN NE JENJAVA: Poznati univerzitet primao donacije od milijardera pedofila, a onda su pokušali da se operu od njega! Sada je isplivala prepiska! (VIDEO)

Istraživačka antidisciplinarna laboratorija univerziteta tehnologije u Masačusetsu (MIT), koja je upletena u skandal nakon prihvatanja donacija od strane preminulog pedofila i trgovca ljudima, Džefrija Epstajna, izgleda da je imala ozbiljniji vid saradnje sa njim.

Planeta

Naime, kao dokaz tome, pojavile su se na desetine stranica mejlova i drugih dokumenta u kojima se vidi da su iako je Epstajn bio diskvalifikovan kao donator, od njega i dalje prihvatali poklone, konsultovali ga oko korišćenja sredstava, a njegove priloge su držali u tajnosti, kako za javnost, tako i unutar univerziteta. Dokaze za ovo je objavio nedeljnik Njujorker, koji je došao u posed dokumenta.

Epstajn, koji je ranije ove godine izvršio samoubistvo u svojoj ćeliji nakon što je bio lišen slobode zbog trgovine ljudima i seksualne eksplotacije dece, bio je posrednik između laboratorije i drugih bogatih donatora, od kojih je tražio milione donacija, bilo da se radi o pojedincijama, organizacijama ili kompanijama. Među njima, najviše u oči upadaju imena Bila Gejtsa, koji je za MIT donirao dva miliona, dok je od Leona Bleka uspeo da izvuče donaciju od čak 5,5 miliona dolara, piše Njujorker.

Univerzitet je saopštio da je od Epstajnovih fondacija dobio ukupno 800.000 dolara tokom 20 godina saradnje, te su uputili svima izvinjenje što su taj novac uzeli, a Rafael Ref, predsednik MIT, obavezao se da taj novac uplati žrtvama seksualnog zlostavljanja.

"Unazad, sa sramotom i strepnjom prepoznajemo da smo dozvolili MIT-u da doprinese podizanju njegove reputacije, što je zauzvrat služilo da odvrati pažnju sa njegovih zastrašujućih zločina. Izvinjenje to ne može da poništi", rekao je on.

Međutim, Joi Ito, direktor laboratorija MIT-a, izjavio je da je dobio 1,2 milona dolara od Epstajna za investicione fondove pod njegovom kontrolom, kao i 525 hiljda dolara koje je kontraverzni biznimsen već dao laboratoriji. Dokazi da se radilo o većim ciframa su brojni, o čemu svedoče i dokumenta.

Nakon 2008. godine kada se Epstajn izjasnio kao kriv za organizovanje prostitucije i navođenje maloletnika na istu, njegov status donatora je diskvalifiskovan, ali on se i dalje anonimno ili pod inicijalima, u dogovoru sa čelnim ljudima MIT-a i njegove laboratorije, bavio prikupljanjem novca. U dokumentima koja su došla u posed Njujorkera, vidi se njegova poslovna korespodenicja sa Itom u kojem mu on traži pare za univerzitet.

U oktobru 2014. godine Media Lab je primio donaciju od dva miliona dolara od Bila Gejtsa, o čemu je Ito obavestio nadređene internim mejlom.

"Ovo je poklon od Bila Gejtsa u vrednosti od dva miliona dolara u režij Džefrija Epstajna", napisao je on, a Petar Koen, direktor media laba, mu je odgovorio da ime kontraverznog milionera neće spominjati, već da se navede kako se najbogatiji čovek današnjice odlučio na takav korak na preporuku anonimnog prijatelja.

Ove navode je negirao portparol Bila Gejtsa koji je naveo kako je on u nekoliko navrata, javno ili anonimno donirao novac MIT-u, a da se sa Epstajnom sastao 2013. godine kada su pričali o načinima za povećanje filantropske potrošnje.

Sa druge strane, Joi Ito i Peter Koen nisu odgovorili na brojna pitanja. Kako se navodi, Ito je u prethodnim javnim izlaganjima potcenjivački govorio o odnosu MIT-a i Epstajna, govoreći kako su tokom godina primali novac od organizacija koje je on kontrolisao, ali da im je žao zbog toga. Ipak, kako se kasnije ispostavilo, njih dvojica su imali učestalu komunikaciju, ponajviše zbog donacija koje su preko njega dobijali.

Signi Svenson, bivša radnica u MIT-u, izjavila je kako je otkaz delimično dala upravo zbog povezanosti laboratorije i Epstajna. Kako je rekla, ona je bila svedok razgovora u kojima je rukovodstvo univerziteta jasno istaklo da njegove donacije moraju biti tajne. Ona je otkaz podela 2016. godine, a prema njenim rečima, tokom 2014. i 2015. godine, univerzitet je uzimao "male" donacije od njega pošto su one mogle da prođu anonimno.

Takođe, prema dokumentima, tih godina su sve komunikacije sa velikim donatorima, poput Bleka i Gejtsa, išle preko Epstajna i njegovih kontakta.

Kada su se vesti o navodima prvi put pojavile, 2006. godine, portparol Harvarda je rekao da univerzitet, koji je od Epstajna tri godine ranije dobio donaciju u iznosu od 6,5 miliona dolara, novac neće vratiti. Nakon drugog hapšenja Epstajna, 2019, univerzitet je ponovio svoj stav.

Mnoge institucije pokušale su se distancirati od njega nakon 2006. godine, ali druge, uključujući M.I.T. Media Lab, nastavio je da prihvata njegov novac. Kada takve donacije izađu na videlo, institucije se suočavaju s teškim odlukama o tome kako odgovoriti. Sredstva su često već potrošena, a poreske olakšice su već uzeli donatori.

Kurir.rs/Njujorker

Foto: AP