VLADIKA JOANIKIJE PORUČIO: Kad se naša ljubav osloni na Hristovu ljubav, postaje jaka i preporađa

Rečju arhipastirske besede, praznik Krstovdan, sabranima je čestitao Preosvećeni Episkop Joanikije, koji je kazao da klanjajući se Krstu, mi se, zapravo, klanjamo Hristovom raspeću i Njegovoj smrti.

"Njegova smrt je živonosna, iskupiteljna i kada se klanjamo Krstu mi se, istovremeno, klanjamo i Vaskrsenju, kao što Njegoš pjeva u Gorskom vijencu, sažimajući svu istinu hrišćanstva u nekoliko riječi: Vaskrsenja ne biva bez smrti. Kada se sjećamo Hristovih stradanja, sjećamo se Njegove ljubavi, a to je ona ljubav koja se žrtvuje, jer ljubav koja nije spremna na žrtvu, ona nije prava i nije pouzdana", rekao je Vladika, dodavši da se, u našem vremenu, mnogo govori o ljubavi, ali, kako je ocenio, nedostaje žrtve.

On smatra da tamo gde je najosetljivije, hrišćanske porodice, koje bi trebalo da budu zajednice ljubavi, a to je i zajednice žrtve jednih za druge, one se, često, raspadaju.

"To znači da je naša vjera oslabila i da nijesmo pravi hrišćani; onoga ko je slabiji u toj zajednici treba više trpjeti, treba više žrtve. Tamo gdje ima tog razumijevanja i spremnosti na žrtvu, trijumfuje, opet, ljubav. Ali, kada govorimo o Hristovoj ljubavi, onda se ona mjeri Hristovom smrću na Krstu, a to je bezmjerna mjera, to je bezobalna ljubav Božja. Kada je Hristos na Krstu bio prikovan, On je raširio svoje ruke da zagrli cio svijet, sve ljude, i pravedne i grešne i da onima koji su grešni, a zapravo, svi su grešni, da za njih izlije svoju Živonosnu Krv, da sve spasi, da On postrada za sve", poučavao je Vladika Joanikije.

Istakao je da Hristova ljubav ima takvo dejstvo da preporađa, ne samo one koji su videli Hristovu smrt, neposredno, i Hrista vaskrsloga, nego ona ima moć da preporađa sve koji u Hrista poveruju, da im donese oproštaj grehova, novi život i novu radost, da ih čini svetima.

"Na ovaj sveti dan, treba da shvatimo da ljudski život bez spremnosti na žrtvu nema veliku vrijednost, ne može je imati, ne može je dostići. Tek, kada smo spremni da se zbog ljubavi žrtvujemo za bližnje svoje, onda naš život ima vrijednosti. A to počinje od onog malog, da pretrpimo jedni druge, da oprostimo, da pomognemo gdje treba, da ukažemo milost i ljubav, makar u najmanjoj mjeri. Kada čovjek osjeti kolika je radost kada čini dobro i žrtvuje za bližnje, onda on napreduje, sve ga više vuče Božja ljubav da čini dobro u ovom svijetu, da širi ljubav, a to je božanska ljubav, Hristova ljubav. Naša ljubav kada se osloni na Hristovu ljubav i kada od nje dobije silu, onda ona postaje jaka i moćna i preporađa", besedio je Njegovo Preosveštenstvo.

Naglasio je da je današnji dan veličanstven, jer danas, pojasnio je Episkop Joanikije, proslavljamo vaseljensko slavlje Krsta Hristovog.

"Krst Hristov zasijao je iz zemlje i sa Neba Svetom caru Konstantinu, prije nego što će se otkriti Krst Gospodnji, on je njemu zasijao sa neba kada je bio u ratnom sukobu sa carem Maksencijem. Pobijedio ga je silom Krsta Gospodnjeg, kasnije, govori se, da se mnogo puta javljao Krst Gospodnji sa neba Svetom caru Konstantinu. U takvoj slavi i u takvoj sili je, do tada neznabošca, cara Konstantina preporodio i od njega učinio prvog hrišćanskog cara. Dao mu je i pobjedu nad njegovim neprijateljima i slavu kakavu niko do tada nije stekao od ljudi na zemlji".

"Zato se naziva trinaestim apostolom car Konstantin, koji je dao slobodu hrišćanstvu i naredio da se niko više, zbog vjere, ne smije goniti, ni suditi, niti ubijati. Do tada na hiljade, stotine hiljada i milioni hrišćana su postradali za Hrista Gospoda. Kasnije je njegova majka, Sveta carica Jelena otkrila Časni Krst u Jerusalimu, jer su ga Jevreji bili bacili, zatrpali, napravili smetlište od tog najsvetijeg mjesta, ali, kada se svetinja projavljuje, ona projavljuje slavu Hristovu i Krst Hristov se projavio kada je Sveta carica Jelena otkopavala mjesto gdje je Gospod Isus Hristos postradao i odmah se projavila sila Časnog Krsta", kazao je Episkop Joanikije.

Naveo je da je ovaj veliki praznik ustanovljen u spomen tog pronalaska Krsta Hristovog, kada je Sveti patrijarh Makarije jerusalimski uzdigao Krst visoko da ga svi vide.

U toku Liturgije uznošene su jektenije i molitve Bogu za one koji su oboleli od virusa korone, ali i za sve ljekare i medicinsko osoblje, koji se sa usrđem i čovekoljubljem, staraju o bolesnicima.

Kurir.rs/Eparhija budimljansko-nikšićka

Foto: EPA/Boris Pejović