Foto: Profimedia

UŽAS

NI MRTVIM SRBIMA NE DAJU MIRA: Hrvatska namerno ODUGOVLAČI identifikaciju više od 900 stradalih tokom devedesetih!

Vesti

Hrvatska država ne samo da je tokom akcije „Oluja“ avgusta 1995. godine proterala oko 250.000 Srba nego čak ni mrtvima ne da mira. Naime, na identifikovanje čeka oko 900 tela ubijenih i stradalih Srba u Hrvatskoj tokom devedesetih, ali tamošnje vlasti odugovlače s tim procesom. Takođe, postoji i više desetina grobnica koje još nisu ekshumirane.

Nema pomaka

Predsednica Udruženja porodica nestalih i prognanih lica „Suza“ Dragana Ðukić kaže da ni posle 27 godina od hrvatske akcije „Oluja“ nema pomaka u procesu ekshumacije kao ni u ostvarivanju drugih prava krajiških Srba. Ona za Kurir potvrđuje da je proces ekshumacije u Hrvatskoj u zastoju, kao i da su rezultati poražavajući.

- I posle 27 godina od „Oluje“ različiti su pogledi na tadašnja dešavanja, a to znatno utiče na suočavanje s prošlošću, kao i na rešavanje sudbine nestalih - kaže Ðukićeva.

Dodaje da je proces ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka u Hrvatskoj od samog početka bio nezadovoljavajući i da sada ima sve manje identifikovanih - za godinu dana svega pet tela.

foto: Profimedia

Porazna statistika

l Štrbac smatra da bi rezultati najnovijeg popisa stanovništva u Hrvatskoj iz 2021. godine mogli biti porazni za Srbe jer je tamo samo staračka populacija.

- Biološki sat radi, umiru prirodnom smrću, još kada se tome dodaju i neuslovi u kojima žive, očekuje se da bi ih sad moglo biti oko 150.000 do 160.000 - navodi Štrbac.

Podseća da je, prema popisu iz 1991. godine, u Hrvatskoj bilo 582.000 Srba i 106.000 Jugoslovena, među kojima su Srbi bili između 60 i 70 procenata, u čemu se slažu svi demografi.

foto: Beta/Miloš Miškov

- Tim tempom ovaj proces neće biti završen ni za 50 godina. U hrvatskim institutima sudske medicine u Zagrebu, Osijeku i Rijeci nalazi se više od 900 posmrtnih ostataka koja čekaju identifikaciju. Porodice nestalih su učinile sve što je trebalo i što je bilo do njih. Hrvatskoj je dostavljen sav DNK materijal za upoređivanje, ali oni kažu da nema poklapanja. Pošto ne postoji monitoring, stiče se utisak da na taj način jednostavno žele da rastegnu ceo postupak i tako izbegnu odgovornost, jer samo ćutanje o zločinu isto je kao i da se sam zločin nije dogodio - ističe Ðukićeva.

foto: Profimedia

Štite zločince

Direktor dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac navodi da na institutima u Hrvatskoj ima oko 360 ekshumiranih tela, koja sigurno potiču iz vremena „Oluje“, ali još nisu identifikovana.

- Ima i oko 60 registrovanih grobnih mesta koja nisu ekshumirana. Kad se zna gde su ta grobna mesta, trebalo bi to i da se ekshumira, ali oni u Hrvatskoj sve to potežu polako - rekao je Štrbac.

Dodao je da Hrvatska nije raspoložena da sudi svojim zločincima.

- Otvoreno je mnogo istraga za „Oluju“, ali reč je o klasičnim krivičnim delima, dok krađe i ubistva nisu podvodili pod ratni zločin - objašnjava Štrbac.

Podseća i da je glavni tužilac Sudskog mehanizma u Hagu Serž Bramerc u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija rekao da Hrvatska nije baš raspoložena da sudi svojim zločincima, uz ocenu da mu je za jedno ovakvo priznanje trebalo 27 godina.

- Međutim, Bramerc ni to ne bi izjavio da nije bio isprovociran izjavom glavnog državnog tužioca Hrvatske koja je u vezi s Petrovačkom cestom rekla da njihovi tužioci nisu našli nikakav dokaz za zločin - naglasio je Štrbac.

foto: Profimedia

Izbegavaju sastanke

Predsednik Komisije Vlade Srbije za nestale Veljko Odalović kaže da je poslednji sastanak nadležnih iz Srbije i Hrvatske za ta pitanja održan krajem 2020. u Beogradu i da od tada Hrvatska ne zakazuje novi sastanak.

- Hrvatska od tada ne zakazuje sastanke, ne preduzima nikakve aktivnosti i od (godišnjice, prim. aut.) prošle „Oluje“ do ove „Oluje“ identifikovano je pet posmrtnih ostataka - rekao je Odalović.

Dodao je da u Hrvatskoj postoji poznatih 36 grobnih mesta, kao i da se u hrvatskim institutima nalaze 954 tela ili delovi tela koji nisu identifikovani. Prema njegovim rečima, postoji i oko 600 osoba koje se vode kao nestale, ali o njima ne postoji nikakav podatak.

foto: Nataša Milenković
foto: Kurir

Autor: Boško Vukčević