LAKA ZARADA (preko) advokata

NEČASNIM BIZNISOM ISISALI 9 MILIONA IZ BUDŽETA! Sve je legalno, Beograđanin uzima skoro 1,8 miliona, 2 iz Vlasotinca čak OVOLIKO!

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Beta/Milan Obradović, Shutterstock
Foto: Nebojša Mandić

NALOŽENE ISPLATE TROŠKOVA ZASTUPANJA PO ŽALBI:

- Teodoru Fenku, preko advokata Nikole Đurića iz Novog Beograda (Agostina Neta 26), 1.749.000 din. (podneo 413 žalbi od 1. marta 2022. do 30. maja 2023, od čega 355 od početka godine)

- Dušici Dimitrijević i Blagoju Dimitrijeviću iz Vlasotinca, preko advokata Dunje Nikolić, 2.219.250 din. (podneli 362 žalbe od 1. marta 2022. do 30. maja 2023, a 125 za samo dva dana, od 22. do 24. februara 2022)

- Udruženju Pravilo - PraviLaw iz Niša, preko advokata Dragana Vukića, 866.250 din. (podnelo 231 žalbu od 1. marta 2022. do 30. maja 2023, od kojih 177 od 26. januara do 29. maja 2023)

- Elizabeti Stojković iz Vlasotinca 363.000 din. (podnela je samostalno ili preko advokata iz Vlasotinca Dušana Peškića i Radeta Mitrovića 143 žalbe od 1. marta 2022. do 30. maja 2023, od kojih 77 samo od 17. januara do 19. maja 2023)

* Poverenik nalazi da su ispunjeni uslovi za izuzetak od prava na privatnost, propisani članom 14. st. 1. i 3. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja

ŠEMA RADA NEČASNIH TRAŽILACA I ŽALILACA:

- zahteve podnose na identičnom obrascu, s identičnim formulacijama i šalju brojnim organima po Srbiji

- na udaru su im organi vlasti u najtežoj materijalnoj situaciji i imaju najmanje ljudskih i materijalnih kapaciteta - osnovne škole, domovi zdravlja, predškolske ustanove, centri za socijalni rad, mesne zajednice, lovačka udruženja, i to uglavnom u manjim i siromašnijim mestima

- žalbe šalju na istovrsnim obrascima i s identičnim formulacijama, i to zbog tzv. ćutanja organa javne vlasti ili protiv odluke organa javne vlasti

- šalju i neosnovane žalbe - i kada im organi javne vlasti dostave tražene informacije/obaveste ih da ih ne poseduju

- mnogi izjavili žalbi zbog ćutanja organa javne vlasti iako su im blagovremeno dostavili tražene informacije

- izbegavaju prijem pismena organa vlasti - ne preuzimaju pošiljke u pošti ili ih preuzmu nakon isteka zakonskog roka od 15 dana za odgovor na zahtev

- zatrpavaju organe javne vlasti i poverenika ogromnim brojem zahteva i žalbi

- podnose besmislene zahteve povereniku koji opterećuju rad - urgencija na urgenciju, zahteva na zahtev... i do 50 dnevno

Papiri, dokumentacija Foto: Stock

GODIŠNJI PROSEK ŽALBI POVERENIKU:

1-2 građanin

4-7 novinar

15-20 udruženja građana i naučnoistraživački radnici

BROJ ŽALBI POVERENIKU:

3.187 od 22. juna do 31. decembra 2021.

7.543 od 22. juna do 31. decembra 2022.

6.108 od 1. marta 2021. do 30. maja 2022.

11.937 od 1. marta 2022. do 30. maja 2023.

1.458 u prvih pet meseci 2022.

3.313 u prvih pet meseci 2023.

PRIMER IZ LESKOVCA

Marinović navodi primer kad je Udruženje Pravilo - PraviLaw iz Niša preko advokata Dragana Vukića podnelo zahtev nepostojećem organu javne vlasti - zdravstvenom centru Leskovac.

- Međutim, na toj adresi je Opšta bolnica Leskovac, koja je, iako nije imala obavezu, obavestila tražioca da ZC Leskovac kao pravno lice ne postoji, te da precizira da li informacije traži od doma zdravlja ili opšte bolnice, pa će mu ih dostaviti. Vukić nije odgovorio bolnici, već je automatski izjavio žalbu povereniku, što dokazuje da im nije cilj dobijanje informacija, već drugi nečasni i nepošteni motivi - ističe Marinović.

JOŠ PROBLEMA

Mnogo veći problem, navodi Marinović, jeste to što izmena stava Upravnog suda dovodi i do štete po samo pravo jer podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja, a potom i žalbi, u najvećem broju slučajeva nije ostvarivanje navedenog prava, već pribavljanje finansijske koristi.

- I oni kojima su informacije od javnog značaja zaista neophodne zbog obavljanja posla (novinari, udruženja građana...) i građani kod evidentno bitnih informacija, npr. zaštita životne sredine, ugrožavanje javne imovine, (ne) zakonit rad organa javne vlasti, (ne) adekvatno trošenje budžetskih sredstva... ne mogu blagovremeno ostvariti svoje pravo na pristup informacijama od javnog značaja. Masovna zloupotreba prava na pristup informacijama od javnog značaja dovela je i do otežanog rada i organa vlasti i poverenika - ističe Marinović.