Revolucionarno: Teorija koja menja sva znanja o čoveku

Ljudi nastali ukrštanjem svinja i šimpanzi u Africi

Genetičar Judžin Makarti izazvao šok u svetu nauke iznevši dokaze za teoriju o čoveku kao hibridu naših genetski najbližih rođaka i životinja koje koristimo za ishranu

Tech
> 11:44h

LONDON - Zvuči zaista neverovatno, ali čovek ima dokaze za ono što tvrdi! Genetičar Judžin Makarti tvrdi da je ljudska vrsta nastala ukrštanjem šimpanzi i svinja. Ma koliko ova tvrdnja zvučala nestvarno, i ma koliko bila prava jeres u savremenoj genetici, treba imati na umu da Makarti nije neki šarlatan, nego jedan od vodećih svetskih genetičara i verovatno najveći stručnjak za hibridne životinje na svetu. Anatomija kao dokaz Koji su Makartijevi dokazi? Pre svega anatomski. Makarti u svom radu navodi gomilu zaista neobjašnjivih sličnosti između tela svinja i ljudi, i opet neobjašnjivih razlika između ljudi i svih ostalih primata. - Ljudi su verovatno potomci vrste nastale višegeneracijskim parenjem svinja i šimpanzi, a razlog što to dosad nije otkriveno jeste preterano oslanjanje na genetske dokaze o tome. Upoređivanje gena je dosad samo maskiralo ono što je očigledno - tvrdi Makarti. Lista Makartijevih anatomskih dokaza je dugačka, ali glavne stavke na njoj su neobjašnjive sličnosti u anatomiji lica ljudi i svinja i neobjašnjive sličnosti u mikrostrukturi kože i organa. (Ne)plodni hibridi Na primedbu da su hibridi životinja uglavnom neplodni, Judžin Makarti uzvraća dokazima o mnoštvu hibrida koji su sposobni da imaju potomke. Mule, koje su sterilne, i koje se uzimaju za dokaz te teorije, predstavljaju izuzetak. Ženke lajgera (otac lav, majka tigrica), na primer, sposobne su da imaju mladunce i s lavovima i s tigrovima. Kad je o ljudima reč, tvrdi Makarti, verovatno smo nastali posle više slučajeva parenja vepra i ženke šimpanze, kada su mladunce gajili u grupi šimpanzi. On tvrdi da postoje dve mogućnosti kad se govori o ovoj hibridizaciji. Prva je da se hibridizacija desila pre nekoliko miliona godina, i da je rezultirala stvaranjem prve horde hominida, te da su od ove horde kasnije nastale sve grupe hominida. Druga je da su posebni slučajevi parenja šimpanzi i svinja proizveli različite grupe hominida, i da je moguće da se ovo još dešava tamo gde se svinje i šimpanze susreću, kao recimo u Južnom Sudanu. I gorile nastale od svinja Prema Makartiju, postoji mogućnost i da su gorile nastale ukrštanjem šimpanzi i šumskih svinja, što bi objasnilo mnoge poznate nedoumice u vezi s plodnošću i specifičnošću fiziologije gorile.

1. Bubreg šimpanze, 2. Bugreg čoveka, 3. Bubreg svinje

Šta je sve zajedničko ljudima i svinjama, a ne drugim primatima - glatka koža - potkožni sloj sala - visoka koncentracija elastičnih vlakana u koži - termoregulatorno znojenje - pojava melanoma - odsustvo kožnih melanocita - epidermalni lipidi sadrže trigliceride - izbačen hrskavičast nos - uski očni otvori - kratka, debela gornja usna - udubljenje ispod nosa - obrve - jake trepavice - ušne školjke - mnoge sličnosti u skeletu - multipiramidalni bubrezi - nema kesa u jednjaku - sličnosti u anatomiji creva - Kerkringovi zalisci u tankom crevu - glasne žice - nema kosti u penisu - himen - polni organi ženki ne otiču periodično - velike usmine - sličnost u strukturi zuba - orgazam kod ženki - kopulacija traje dugo - suze - srčani napad - arterioskleroza