U SRED RATA, A KIJEV I DALJE DELUJE LUKSUZNIJE OD BEOGRADA?! Stručnjaci rasvetljavaju: Puni tržni centri, pune prodavnice, gde su onda nestale milijarde?
U najnovijem izdanju emisije "Ni pet ni šest", gosti su bili Evgenija Trofimčuk iz Balkanske alijanse, Dragan Vujičić, novinar, i dr Gordana Mišev, stručnjak za bezbednost. Razgovor je vođen o aktuelnoj situaciji u Ukrajini, globalnim pregovorima i ulozi velikih sila, pri čemu su analizirane ključne poruke koje su se mogle iščitati iz najnovijih političkih i diplomatskih događaja.
Vujičić se osvrnuo na značaj poslednjeg sastanka visokih zvaničnika u Rijadu, naglašavajući da su pregovori, prvi put posle tri godine, doneli pomake u kontaktima između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
- Ovo možemo nazvati krajem početka. Vraćamo se realnosti, vraćamo se razgovorima, ali ključno pitanje je, zašto Zelenski i Evropljani nisu bili za stolom? - zapitao se Vujičić, dodajući da su se ovoga puta za pregovaračkim stolom našli samo oni koji konstruktivno razmišljaju o miru.
Voditeljka je primetila da je zvanična američka pozicija, naročito ona koju zastupa Donald Tramp, otvoreno pragmatična i da se svodi na ekonomski interes, odnosno raspodelu resursa.
- Mi smo ovde dali 360 milijardi dolara, a Evropa samo 100. Sada je vreme da se te pare vrate. Ukrajinsko zemljište, gas, minerali, to je sada moje - citirala je ona Trampovu izjavu, otvarajući pitanje da li je mir zapravo preraspodela teritorija?
Vujičić je naglasio da su ovakve stvari suština svih ratova.
- Rat je borba za nekretnine. Svaki rat. Jedna strana je izgubila i sada trpi posledice.
Dodao je da će Rusija u budućnosti tražiti nadoknadu za svaku granatu i metak koji je ispalila, jer se, kako kaže, uvek zna ko je kriv i ko će patiti.
Trofimčuk je ocenila da pregovori u Rijadu zapravo nisu doneli ništa novo za Rusiju, ali predstavljaju prvi korak ka obnovi diplomatskih odnosa između Moskve i Vašingtona.
- Ovo je tek preliminarni dogovor, priča o ponovnom otvaranju ambasada i uspostavljanju diplomatskih kontakata. O Ukrajini se gotovo i nije pričalo.
Na pitanje zašto predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski nije učestvovao u pregovorima, Trofimčuk je odgovorila:
- On u ovom trenutku nije ni predsednik države. Mandat mu ističe, a izbore ne raspisuje. Ukrajinski narod sedi zarobljen u sopstvenoj zemlji, ne može da izađe, a oni koji pokušaju moraju platiti 10.000 evra.
Ona smatra da će Ukrajina trpeti posledice onoga što su nazivali svojim izborom, naglašavajući da je situacija slična onome što se dogodilo 2014. godine.
Mišev se osvrnula na dugoročne posledice rata u Ukrajini i povukla paralelu sa situacijom u Srbiji nakon bombardovanja 1999. godine.
- Kako se tiče budućnosti, meni je nekako Ukrajina pokazala koliko smo imali sreće 1999. Nama je trebalo 20 godina da bi dostigli ovaj neki nivo razvoja, zaposlenja, stranih investicija i tako dalje. Zamislite onda koliko će Ukrajini trebati posle ovako razornog rata.
Ona je podsetila na ključne geopolitičke tačke i razlike u pristupu zapadnih sila u rešavanju secesionističkih kriza.
- Što se tiče Zelenskog, on je upravo dobio izbore tako što je rekao da će da pruži ruku Rusiji, a on je pružio ruku NATO-u. Drugo, kada su mirovni sporazumi u pitanju, kada su pitani secesionistički pokreti, imate negde oko 60 radnih secesionističkih pokreta u Evropi. Ali hajde nabrojimo 10, svima nama poznatih. Znači imamo Veliku Britaniju, Škotsku, Irsku, imamo problem u Španiji sa Kataloncima, imamo Belgiju, onda Kosovo, Južnu Osetiju, Abhaziju, Donjeck i Lugansk.
Mišev je naglasila da se problemi u nekim delovima Evrope rešavaju diplomatskim putem, dok u drugima dolazi do rata zbog različitog pristupa velikih sila.
- Znači, u ovih pet je Evropa rešavala probleme. U ovih drugih pet vam Amerika učestvuje.
Zaključujući, Mišev je istakla da je rat u Ukrajini deo šireg geopolitičkog sukoba u kojem velike sile vode glavnu reč, dok lokalno stanovništvo snosi najveće posledice.
Dimitrijević je izneo oštru analizu situacije u Ukrajini, ocenjujući da je Trampov potez pokušaj da Zelenski i njegova administracija postanu “poslušniji”.
- On je dao ponudu koju Ukrajina ne može da prihvati. Ali, ponuda i nije bila namenjena tome da se prihvati, već da natera Zelenskog da sluša. Rekao mu je da rat nije ni trebalo da se desi, što znači da si napravio ogromnu grešku kada si odbio mirovne sporazume.
Dimitrijević je naglasio da se svet i dalje vodi starim pravilom:
- Onaj ko pobedi, uzima sve. Tramp pokušava da pobednik ne uzme baš sve, jer alternativa Ukrajini je da rat traje još tri godine, Amerika obustavi pomoć i Ukrajina nestane.
Govoreći o globalnim posledicama, on je uporedio raspad Sovjetskog Saveza sa trenutnom situacijom u Evropskoj uniji:
- Afganistan je bio grobnica Sovjetskog Saveza, Ukrajina će biti grobnica Evropske unije. Ako i preživi, EU će biti trećerazredna sila.
Dodao je da NATO može doživeti sudbinu Varšavskog pakta i da su velike promene neizbežne.
Vujičić je naglasio da je Evropa u stanju šoka i da ne zna kako da se postavi prema promenama.
- U Parizu je održan hitan sastanak lidera EU, ali oni čak nisu ni imali agendu. Ne znaju ni šta ih čeka, ni ko će im doneti vesti iz Amerike.
Dodao je da evropski lideri imaju drastično nizak rejting:
- Šolc je na 20%, Makron je ispod 20%. Evropski lideri ne dorastaju istorijskom trenutku i biće sklonjeni.
On ocenjuje da Tramp sprovodi “kontrolisano rušenje imperije”.
- Imperija pada, ali pod kontrolom. Vašington više nije jedinstven, vidimo sudar Bajdenovog i Trampovog Vašingtona.
Trofimčuk je istakla da Evropa i dalje finansira Ukrajinu, ali da će se i to ubrzo završiti.
- Amerika je već povukla pare, Poljska traži dodatna sredstva, ali Evropa ne može još dugo da izdrži.
Dodala je i da je javna percepcija rata zbunjujuća:
- Pogledajte Kijev, puni tržni centri, pune prodavnice. Deluje luksuznije od Beograda. A pitanje je gde su nestale milijarde koje su poslate Ukrajini? Za mene lično je Zelenski glumac, zašto ljudi ga prihvataju u celom svetu kao stvarno nekog stručnjaka, predsednika, ne znam.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs