NEVEROVATNA SCENA! MIŠ LEŽI ONESVEŠĆEN, A ONDA MU PRILAZI DRUGI Ono što sledeće čini uspelo je da šokira i naučnike: "Instinktivno znaju šta da urade!" (VIDEO)
Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu "Sajens", otkriveno je da miševi imaju sposobnost da pruže prvu pomoć i na taj način ožive svoje onesvešćene "rođake", što pokazuje da ljudska sklonost pomaganja drugima u nevolji ima duboke korene u našoj evolucionoj prošlosti kao sisara.
U hitnim situacijama ljudi često instinktivno pružaju prvu pomoć drugima. Međutim, do sada nije jasno utvrđeno da li takva prosocijalna ponašanja pokazuju druge vrste i kako se manifestuju. Dve nove, nezavisne studije, pokazale su da miševi pokazuju stereotipno ponašanje prema onesvešćenim pripadnicima svoje vrste, u rasponu od njuškanja i doterivanja do lizanja glave i izvlačenja jezika iz usta, što ubrzava oporavak od nesvesti.
Aktivacija neurona u medijalnoj amigdali i nivoi oksitocina u paraventrikularnom jezgru hipotalamusa igraju ključnu ulogu u pokretanju ovih ponašanja. Rezultati studije daju nove uvide u različite aspekte ranije nepriznatog prosocijalnog ponašanja kod miševa i njegovih neurobioloških mehanizama.
Kako funkcioniše prva pomoć kod miševa
U novoj studiji, naučnici su naoružali miševe uređajima i pratili šta se dešava u njihovim mozgovima kada deluju kao spasioci. Oni su zabeležili povećanu aktivnost u delu mozga odgovornom za nevoljne funkcije i pojačane hormonske signale koji su bili ključni za njihovu hitnu intervenciju.
Iako je mišija verzija prve pomoći uključivala dosta ujedanja, neuronaučnik Venjian Sun sa Univerziteta Južne Kalifornije (USC) i njegove kolege otkrili su da tehnika vučenja jezika ima praktičan smisao jer je otvorila disajne puteve miša bez svesti i omogućila mu da se brže oporavi.
Efikasnost takve procedure je potvrđena još jednom nedavno objavljenom studijom koja je identifikovala neuronsko kolo koje povezuje povlačenje jezika sa bržim buđenjem anesteziranih miševa.
Pomažu svesno?
Slično ponašanje je ranije dokumentovano kod sisara sa većim mozgom, kao što su delfini i slonovi. Poznato je i da miševi pomažu jedni drugima kada su uhvaćeni u zamku, ali ovakva "prva pomoć" kod manjih sisara ranije nije detaljno proučavana.
Autori studije ističu da ne mogu sa sigurnošću da kažu da li miševi svesno pokušavaju da pomognu ili su njihove reakcije automatske, ili refleksivne. Ali oni veruju da činjenica da su nastavili sa pokušajima reanimacije pet dana nakon prvog susreta sa mišem u nevolji sugeriše da njihovi pokušaji nisu bili samo pokazatelj radoznalosti.
Miševi češće pomažu poznanicima
Zapažanja su takođe otkrila da je veća verovatnoća da će miševi pružiti pomoć poznatim pripadnicima svoje vrste nego nepoznatim.
- Ova sklonost prema poznatim pokazuje da životinja ne reaguje samo refleksno na ono što vidi. Oni zapravo uzimaju u obzir kontekst i identitet druge životinje kada formiraju svoju reakciju - rekao je neuronaučnik Džejms Burket sa Univerziteta u Toledu, koji nije bio uključen u studiju.
U svojim eksperimentima, Sun i njegov tim su predstavili miševe u kavezima sa mrtvim, onesvešćenim ili nepokretnim miševima, od kojih su neki bili poznati, a drugi potpuni stranci.
U 50 odsto slučajeva, svesni miš bi isplazio jezik iz usta onesvešćenog. Svi miševi kojima je ukazana prva pomoć uspeli su da se oporave i hodaju znatno brže od onih koji su prepušteni sami sebi.
- Oni počinju njuškanjem, zatim negovanjem, a zatim veoma intenzivnom fizičkom interakcijom. Oni bukvalno otvaraju usta onesvešćenom mišu i tako mu izvlače jezik - rekao je fiziolog USC Li Zhang za "New Scientist".
Fascinantno je da su u 80 odsto slučajeva miševi spasioci uklanjali predmete koje su naučnici stavljali u usta anesteziranih miševa, kao da su bili svesni da oni mogu predstavljati problem. Međutim, ignorisali su i predmete koji su ubačeni u druge delove njihovog tela, kao što su rektum ili genitalije.
Spasavaju one koji su u nesvesti, ali ne i one uspavane
Posebno je interesantno da su pokušaji reanimacije zabeleženi kod onesvešćenih i mrtvih miševa, ali ne i kod onih koji su samo spavali, što ukazuje na to da miševi dobro razlikuju kome je potrebna pomoć.
U trećoj studiji, naučnici sa Kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu otkrili su da kada se miševi suoče sa rođacima u nesvesti, medijalna amigdala se aktivira. Kada je miš naišao na drugog miša pod stresom, aktivirao se drugi deo mozga povezan sa empatijom. Autori su zaključili da su aktivnosti "prve pomoći" i empatične reakcije odvojeni procesi.
Sunov tim je takođe otkrio povećan nivo oksitocina — hormona povezanog sa društvenim vezama — u paraventrikularnom jezgru spasioca. Poznato je da oksitocin promoviše povezivanje kod ljudi jačanjem osećaja poverenja i povezanosti u romantičnim vezama i povećanjem empatije i saosećanja u društvenim interakcijama. Takođe promoviše vezu između majke i deteta tokom dojenja.
Oba regiona mozga za koje se pokazalo da su aktivnija u gore navedenim reakcijama poznata su po svojoj ulozi u ponašanju nege i negovanja. Neuronaučnici Vilijam Širan i Zoi Donaldson zaključili su da "ovi nalazi dodatno potvrđuju da je impuls da se pomogne drugima u ekstremnoj nevolji prisutan kod mnogih vrsta".
Kurir.rs/Indeks