PRE 15 GODINA VULKAN JE PARALISAO VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ U EVROPI: Pojavio se CRNI LABUD i stavio katanac na nebo! Može li se nešto slično ponoviti? (VIDEO)
Vulkan Ejafjalajokul na Islandueksplozivno je eruptirao 14. aprila, izbacivši ogroman oblak pepela u atmosferu, a vremenski uslovi usmerili su ga prema Evropi, piše BBC.
To je prouzrokovalo najveći prekid vazdušnog saobraćaja od Drugog svetskog rata i pokazalo koliko je avio industrija bila nespremna na posledice vulkanske erupcije.
Petnaest godina kasnije protokoli su se promenili, ali možemo li opet svedočiti takvom kolapsu?
Krajem marta ove godine aerodrom Hitrou bio je zatvoren jedan dan, nakon što je požar u obližnjoj trafostanici prekinuo napajanje strujom, što je dovelo do otkazivanja 1300 letova.
Danas je teško zamisliti kako je izgledalo osam dana potpune blokade zračnog prostora iznad UK-a i Evrope 2010. godine, s 300 zatvorenih aerodroma, 100.000 otkazanih letova, 10 miliona putnika koji nisu mogli putovati i procenjenim gubitkom od 1.1 milijardu funti za avio industriju.
"Crni labud"
Prema tadašnjim međunarodnim pravilima, avioni nisu smeli da lete kroz područja s bilo kojom količinom vulkanskog pepela, pa je avio prostor brzo zatvoren. To do tada nije bio problem jer su prethodne erupcije uglavnom bile lokalnog karaktera i avioni su ih mogli lako zaobići.
Džonatan Niklson iz britanske Uprave za civilno vazduhoplovstvo (CAA) rekao je: "Mnogi su to nazvali događajem crnog labuda, neočekivanim, s ozbiljnim posledicama, ali bio je to crni labud koji se zapravo mogao predvideti jer islandski vulkani eruptiraju i eruptiraće i ubuduće."
Putnici su ostajali zarobljeni po celom svijetu te pokušavali pronaći bilo kakav način da se vrate kući.
"Otvaranje očiju za ceo svet"
Britanska Meteorološka kancelarija vodi jedan od devet globalnih centara za savetovanje o vulkanskom pepelu (VAAC) i zadužena je za upozorenja na vulkanske erupcije u severoistočnom delu Atlantskog okeana, uključujući Island.
Nakon erupcije Ejafjalajokula centar je pokrenuo računalne modele s prognostičkim podacima, a za dr Metjua Horta, vođu istraživanja atmosferskog raspršenja u Met Officeu, to je bilo najintenzivnije razdoblje profesionalne karijere.
Rekao je: "To je bilo globalno otvaranje očiju. Jedinstveno kod islandske erupcije bilo je to što se dogodila u području gde su vjetrovi sa severa donijeli pepeo izravno u zračni prostor UK-a i preko transatlantskih ruta."
Može li se to opet dogoditi?
Danas je sigurno da su Velika Britanija i Evropa, zahvaljujući iskustvu iz 2010. i svim naknadnim poboljšanjima, sada puno bolje pripremljene za upravljanje rizicima povezanima s vulkanskim pepelom. U poslednjim mesecima došlo je do manjih erupcija na Islandu, što je dovelo do evakuacije stanovnika Grindavíka i zatvaranja poznate Blue Lagoon.
Te erupcije zasad ne predstavljaju pretnju vazduhoplovstvu jer su uglavnom bile manje, pukotinske erupcije s velikim, sporim tokovima lave, za razliku od eksplozivne erupcije Ejafjalajokula.
"Ako bi se danas dogodio sličan scenario, nivo poremećaja bio bi daleko manji, ako bi ih uopšte bilo", kažu dr Hort i Niklson, prvenstveno zato što sada znamo da je nivo pepela 2010. u britanskom vazdušnom prostoru bio relativno nizak i siguran za letenje.
Ali dr Hort upozorava: "Uvek može doći do veće erupcije."
Kad bi vulkan izbacio velike količine pepela koje bi pogodile vazdušni prostor iznad UK-a ili Evrope, sigurno bismo doživeli poremećaje jer se radi o pitanju bezbednosti, dodao je Niklson.
Kurir.rs/Index/Foto: Ilustracija/Preneo: D. P.