SRCE EU - PUCNJAVE, BANKROT I VLADA KOMPLIKOVANIJA NEGO U BOSNI! Dug došao do 14 milijardi evra i još raste, šta se to dešava u Briselu? (FOTO)
Serija pucnjava sa smrtonosnim ishodom povezanih sa drogom u srcu grada u koji je dom institucija Evropske unije pokazao je u kolikoj meri je belgijska i evropska prestonica Brisel "pala": bankrotirana, puna nasilja i kriminala, ali i politički razbijena.
Politiko navodi da je samo u prvih mesec i po dana ove godine u 11 pucnjava stradalo dvoje i ranjeno četvoro ljudi.
Vatreni obračuni nisu tu stali.
Napadi koji su bili nezamislivi do pre samo nekoliko godina sada ukazuju na propadanje ovog grada i otkrivaju očajničku potrebu za snažnim političkim vođstvom, ali toga u Briselu nema.
Politička struktura Belgije nalik je na lavirint i sastoji se od višeslojnog sistema vlasti, od kojih svaki ima sopstvena ovlašćenja i često je blokiran zbog unutrašnjih sukoba.
Kada sistem funkcioniše, sve je u redu, ali kada ne radi, dolazi do paralize.
A stvari ne mogu da budu mnogo paralizovanije nego što je to slučaj u briselskom regionu gde se, devet meseci nakon izbora, političari i dalje raspravljaju i vlade nema ni na vidiku.
Nije samo koordinacija briselske borbe protiv kriminala razotkrivena političkim neredom.
Izgradnja socijalnih stanova i velikih infrastrukturnih projekata takođe rizikuje da bude odložena. Subvencije - poput onih koje dolaze od dobrotvornih organizacija, nevladinih organizacija i kulturnih projekata - zamrznute su.
Finansiranje centara za socijalnu zaštitu, rada policije i lokalnih vlasti, neizvesno je. Javni dug se gomila skoro jednako brzo kao i vreće za smeće na prljavim ulicama.
- Zaista je u pitanju opstanak Brisela, kao grada - rekao je Kristof de Bukler, centristički poslanik.
Daleko od Velikog trga prepunog turista, slatkih prodavnica čokolade i raskošnih pivnica, ovo je grad na ivici.
Kada bi grad imao vladu, stavljanje potrošnje Brisela pod kontrolu bilo bi joj izazov broj jedan.
Dug glavnog grada iznosi više od 14 milijardi evra, ne računajući 1,6 milijardi evra za koje se predviđa da će se tome dodati ove godine.
Belgijski list "Bruz" izračunao je da se deficit - razlika između toga koliko grad troši i donosi - povećava za 4 miliona evra svaki dan.
Krisfof de Beukeler, centristički poslanik koji je prošlog meseca pokušao da ponovo pokrene pregovore o koaliciji, kaže za Politiko da tokom svih ovih meseci nakon izbora političari nisu ni stigli da razgovaraju o suštini.
- To je samo političko držanje koje blokira Brisel. "Ti si moj prijatelj. Nisi. Želim da radim sa tobom. Ali ne sa tobom". To je nezrelo - kazao je de Beukeler.
Briselski sajt navodi da previše komplikovana politička arhitektura zbunjuje i frustrira čak i same Belgijance.
Pojednostavljeno objašnjeno, Brisel je jedan od tri belgijska regiona, zajedno sa Valonijom u kojoj se govori francuski na jugu i Flandrijom na severu, koja okružuje grad.
Sva tri regiona imaju svoje vlade koje su odgovorne za pitanja kao što su stanovanje, transport i ekonomska politika.
S obzirom na to da se Belgija bori da ispuni smanjenje potrošnje koje je propisala EU, dug Brisela je "obaveza za celu zemlju", rekao je Dejv Sinardet, profesor političkih nauka na Slobodnom univerzitetu u Briselu.
Situacija bi mogla da se pogorša: kreditni rejting regiona mogao bi biti snižen do leta, što bi poskupelo zaduživanje, što bi dodatno povećalo dug regiona, upozorio je privremeni ministar Sven Gac.
Sinardet je rekao da bi to moglo barem da stvori neki pritisak da se konačno formira vlada.
Drugi su manje optimistični.
Centristička stranka Lez angaže (Les Engages) predložila je da se smanji plata briselskim političarima za 30 odsto dok ne formiraju vladu, a za 40 odsto ako je ne bude do juna.
Dok je Belgija podeljena na tri regiona, sam Brisel je podeljen na 19 opština. Svaki ima svog gradonačelnika. Oni su na čelu šest policijskih snaga u regionu.
Kako kriminal i nasilje rastu, belgijska savezna vlada je rekla da želi da spoji ove odvojene snage u jedan entitet. Nije iznenađujuće što su briselski političari osudili odluku.
Oni tvrde da pravi problem sa policijom nije njihova razrađena organizacija, već nedostatak nacionalnog finansiranja, i da spajanje rizikuje da udalji policiju od građana Brisela.
U pat poziciji, neki strahuju da samoopredeljenje Brisela izmiče.
Žorž Luj Buše, predsednik stranke MR, zapretio je da bi Brisel, ako se ne lokalni političari ne saberu, mogao da bude stavljen pod kontrolu savezne vlade.
To bi bilo slično pritiskanju nuklearnog dugmeta. Takođe je verovatno nemoguće.
Po Sinaredetu, pravno gledano, takva ideja je "fikcija".
Ali u teoriji, belgijska savezna vlada bi mogla da izvrši dodatne isplate Briselu pod određenim merama, slično kao što je EU napravila reformu Grčke u zamenu za spasavanje.
(Kurir.rs/Politico.eu)