NOVA HOROR SVEDOČANSTVA IZ SIRIJE! Žene manjina masovno nestaju, Alavitkinje najviše! Kidnaperi šalju JEZIVE poruke porodicama otetih devojaka! (FOTO/VIDEO)
- Ne čekajte je, neće se vratiti - glasila je poruka poslata preko Vocapa, koju je nepoznato lice poslalo porodici Aber Sulejman 21. maja, nekoliko sati nakon što je nestala s ulica sirijskog grada Safita.
Sulejmanin otmičar i još jedan čovek koji se predstavio kao posrednik rekli su u kasnijim pozivima i porukama da će 29-godišnja žena biti ubijena ili prodata u roblje ako njena porodica ne plati otkup u iznosu od 15.000 dolara.
- Nisam u Siriji. Svi naglasci oko mene su mi nepoznati - rekla je Sulejman svojoj porodici u pozivu 29. maja, sa istog broja s kojeg su ih prethodno zvali otmičari, a koji ima irački pozivni broj.
Rojters je preslušao taj poziv, koji je porodica snimila, kao i desetak drugih poziva i poruka koje su otmičar i posrednik, koji je imao sirijski broj, poslali.
Sulejman je među najmanje 33 žene i devojke iz sirijske alavitske sekte, starosti između 16 i 39 godina, koje su ove godine otete ili nestale usled haosa koji je nastao nakon pada Bašara al-Asada, prema podacima njihovih porodica.
Čim je Asad svrgnut s vlasti u decembru posle 14 godina građanskog rata, njegov pad je izazvao žestoku osvetu sunita protiv muslimanske manjine kojoj pripada - alavitima, a oružane frakcije povezane s novom vlašću su se u martu okrenule protiv civila alavitskog porekla u Latakiji i Tartusu, usmrtivši na stotine pa i hiljade ljudi.
Od tada, na društvenim mrežama redovno se pojavljuju poruke i video-snimci porodica nestalih alavitskih žena koje mole za informacije o njihovoj sudbini.
Nove otmice se prijavljuju gotovo svakodnevno, a Rojters nije pronašao nijedan javni izveštaj o sličnim nestancima žena iz drugih verskih zajednica.
Komisija UN-a za istragu u Siriji izjavila je za Rojters da istražuje nestanke i otmice alavitskih žena, nakon porasta prijava tokom godine. Komisija, osnovana 2011. za istraživanje kršenja ljudskih prava u ratu, izveštavaće Savet UN za ljudska prava po završetku istrage.
Sulejmanina porodica je pozajmila novac od prijatelja i komšija da bi skupila traženih 15.000 dolara, koje su 27. i 28. maja uplatili na tri računa za transfer novca u turskom gradu Izmiru u ukupno 30 transakcija, u iznosima od 300 do 700 dolara.
To je za Rojters potvrdio bliski rođak koji je podelio potvrde o uplatama.
Kada je sav novac uplaćen kako je naređeno, otmičar i posrednik su prekinuli kontakt, a njihovi telefoni su isključeni. Porodica i dalje ne zna šta se dogodilo sa Sulejman.
Detaljni intervjui sa porodicama 16 nestalih žena i devojaka otkrili su da se za njih sedam veruje da su otete, uz zahtev za otkupnine između 1.500 i 100.000 dolara.
Tri otete žene - uključujući Sulejman - poslale su porodicama poruke u kojima kažu da su odvedene van zemlje. O sudbini preostalih devet žena nema nikakvih informacija. Osam od 16 nestalih su maloletne, tvrde njihove porodice.
Rojters je pregledao oko 20 tekstualnih poruka, poziva i video-snimaka koje su slale otete žene i njihovi otmičari, kao i potvrde o nekim uplatama otkupnine, ali nije mogao da potvrdi sve navode porodica niti da identifikuje počinioce ili njihove motive.
Sve žene su nestale u provincijama Tartus, Latakija i Hama - oblastima sa značajnom alavitskom populacijom. Skoro polovina se vratila kući, ali su sve odbile da komentarišu okolnosti svog nestanka, navodeći bezbednosne razloge.
Većina porodica rekla je za Rojters da su osećale da policija njihove slučajeve ne shvata ozbiljno, i da vlasti nisu temeljno istražile nestanke. Sirijska vlada nije odgovorila na Rojtersov zahtev za komentar.
Ahmed Mohamed Kair, medijski predstavnik guvernera Tartusa, odbacio je tvrdnje da su alaviti na meti i rekao da je većina slučajeva nestalih žena rezultat porodičnih nesuglasica ili ličnih razloga, bez dostavljanja dokaza.
- Žene su ili prisiljene na brak s nekim koga ne žele, pa beže, ili žele da privuku pažnju nestankom - rekao je, upozorivši da "nepotvrđene optužbe" mogu izazvati paniku, razdor i ugroziti bezbednost.
Medijski predstavnik Latakije ponovio je te tvrdnje, navodeći da žene često beže sa ljubavnicima, a porodice izmišljaju otmice kako bi izbegle društvenu sramotu. Predstavnik Hame odbio je da komentariše.
Jedan član komisije koju je formirao novi predsednik Ahmed al-Šara da istraži masakre nad alavitima u martu, odbio je da komentariše nestanak žena.
Al-Šara je osudio sektaško nasilje kao pretnju svom cilju da ujedini razorenu državu, obećavši kazne za odgovorne, uključujući one povezane s vladom, ako bude potrebno.
Oteta na putu do škole
Sirijski aktivista za ljudska prava Jamen Husein, koji prati nestanke žena ove godine, rekao je da se većina dogodila nakon martovskog nasilja. Koliko on zna, samo su alavitske žene bile mete, a identitet i motivi počinilaca su nepoznati.
Opisana je široko rasprostranjena panika među alavitima, koji pripadaju šiitskoj grani islama i čine oko 10% stanovništva pretežno sunitske Sirije.
Neke žene i devojke u Tartusu, Latakiji i Hami ne idu u školu ili na fakultet iz straha da ne budu otete.
- Imamo ozbiljan problem, alavitske žene su mete otmica - rekao je Husein.
Hiljade alavita je proterano iz domova u Damasku, mnogi su otpušteni s posla i maltretirani na kontrolnim punktovima od strane sunitskih boraca povezanih s novom vladom.
Porodice nestalih žena ispričale su da su njihove rođake nestale usred dana, dok su obavljale svakodnevne obaveze ili se vozile javnim prevozom.
Zejnab Gadir (17), oteta je na putu do škole u mestu Hanadi u Latakiji 27. februara. Porodici se kasnije javio osumnjičeni otmičar porukom:
- Ne želim da vidim nijednu njenu sliku, ili ti, bogom se kunem, šaljem njenu krv.
Zejnab je nakratko pozvala kući i rekla da ne zna gde se nalazi i da je boli stomak, a zatim se veza prekinula. Porodica ne zna šta joj se dogodilo.
Kozama Nadžef je oteta 18. marta na selu u Hami od strane petorice muškaraca koji su je drogirali da bi je onesvestili i odveli. Provela je 15 dana u zarobljeništvu, dok njena porodica nije platila 1.500 dolara za njeno oslobađanje. Po povratku je doživela nervni slom.
Nekoliko dana kasnije, 29-godišnja Doa Abas oteta je ispred kuće od strane napadača koji su je ugurali u auto. Rođak koji je bio prisutan pokušao je da ih prati motorom, ali je izgubio trag.
Tri žene koje su porodice prijavile kao nestale ove godine, a koje nisu među 33 slučaja koje je identifikovao Rojters, kasnije su se pojavile i negirale da su bile otete.
Jedna od njih, 16-godišnjakinja iz Latakije, objavila je video rekavši da je pobegla kako bi se udala za sunita.
Porodica tvrdi suprotno, da je bila oteta i prisiljena na brak, a da su je vlasti primorale da snimi izjavu kako bi zaštitila otmičare. Rojters nije mogao da potvrdi nijednu verziju.
Mračna sećanja na Islamsku državu
Alaviti su decenijama dominirali sirijskim političkim i vojnim vrhom pod Asadovom vladavinom. Pad Bašara al-Asada u decembru doveo je do uspona nove vlasti koju predvodi HTS, sunitska grupa proistekla iz organizacije bliske al Kaidi.
Nova vlada pokušava da uključi bivše pobunjeničke frakcije, uključujući strane borce, u svoju bezbednosnu strukturu.
Mnoge porodice nestalih žena strahuju da bi alaviti mogli proći kao Jezidi pre desetak godina pod Islamskom državom, džihadističkom sunitskom grupom koja je hiljade Jezidki pretvorila u seksualno roblje.
Porodica Nagham Šadi, 23-godišnje alavitkinje koja je nestala ovog meseca, prolazi kroz noćnu moru. Njen otac, Šadi Ajša, rekao je da je 2. juna otišla iz kuće u selu Bajadija u Hami da kupi mleko i nikad se nije vratila.
- Šta da radimo? Ostaje nam da se uzdamo u Boga - rekao je.