GAČEVIĆ: U OBAVEZI SMO DA SE PRILAGOĐAVAMO Evropska unija najavljuje promene, evo šta to znači za Srbiju
Evropska unija pred sopstvenim raskršćem reformi. U Briselu kažu institucionalne promene, nova pravila odlučivanja, redefinisanje budžeta, pa prijem novih članova.
Za zemlje Zapadnog Balkana je novo upozorenje. Ispunjenje svih obaveza ne znači automatsko članstvo. Da li su reforme iskren pokušaj da se unija ojača ili fiktivni okviri iza kog stoji politička nespremnost za proširenje?
- Pregovarački proces sa Evropskom unijom je proces gde se cilj konstantno pomera. Iz prostog razloga jer i legislativa unutar EU, unutar država članica se s vremena na vreme menja. Ja ću podsetiti da smo mi naš pregovarački proces počeli pre više od deset godina i svakako da su se u međuvremenu neke stvari i u samoj Evropskoj uniji promenile, tako da smo i mi kao država kandidat u obavezi da se prilagođavamo tim promenama - kaže Miroslav Gačević, pomoćnik ministra za evropske integracije.
Još 2017. godine predsednik Francuske, Emanuel Makron, je najavio da je pre članstva zemalja Zapadnog Balkana potrebno sprovesti reforme unutar Unije. A da li su promene zapravo potrebnije zbog donošenja odluka unutar evropske porodice?
- Politika proširenja je jedna od najznačajnijih politika same Evropske unije i u poslednjih nekoliko godina svedoci smo da je postojala određena vrsta zamora kod država članica po pitanju daljeg proširenja. Inicijativom predsednika Makrona pokušano je da se taj zamor prevaziđe, međutim i dalje smo svedoci da taj proces ne ide onom brzinom kojom bismo mi želeli. Kao što je poznato, danas Evropska Unija odlučuje konsenzusom, posebno za prijem novih članica. Određene države članice u Evropskoj Uniji snažno zagovaraju da se taj proces odlučivanja promeni, da se uvede, na primer, dvotrećinska većina. To bi omogućilo u velikoj meri da se proces ubrza. Mi smo bili neretko blokirani zbog volje jedne države članice - rekao je Gačević.
Često čujemo u narativima da je evropska porodica prezasićena i da bi prijem zemalja Zapadnog Balkana mogao dodatno preopteretiti evrozajednicu.
- Uprkos postojanju zamora od daljeg proširenja treba biti realan. Veličina Zapadnog Balkana i po teritoriji i po stanovništvu je manja od jedne Rumunije. Tako da ne možemo se složiti da je integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju toliki izazov. Danas se priča sve više i o potencijalnoj integraciji Ukrajine, to može predstavljati veliki zalogaj za Evropsku uniju, ali države Zapadnog Balkana svakako nisu taj zalogaj veliki za Evropsku uniju - zaključuje Gačević.
I dok Brisel traži novu formulu za zajedništvo, region čeka da reči postanu odluke. Jer proširenje nije nagrada, već prilika. Prilika za novu, snažniju i potpuniju uniju. Zajednicu u kojoj Zapadni Balkan ima svoje mesto. Ne sutra, već kad za to budemo spremni zajedno. A budućnost unije možda zavisi upravo od onih koji još nisu ušli.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs