ERDOGAN ZAHTEVA PRIZNANJE SEVERNOG KIPRA: Turski predsednik poziva svet da prihvati realnost
Predsednik Turske, Redžep Tajip Erdogan, nedavno je pozvao međunarodnu zajednicu da prizna nezavisnost samoproglašene "Turske Republike Severni Kipar" — teritorije koju je Turska okupirala 1974. godine.
"Vreme je da međunarodna zajednica prihvati realnost na terenu“, poručio je Erdogan.
Sukobi i tenzije prate Kipar još od proglašenja nezavisnosti 1960. godine.Ovaj zahtev izneo je upravo na godišnjicu turske invazije na Kipar.
Kiparski Grci, koji čine oko 80 odsto stanovništva, zalagali su se za enozis, odnosno ujedinjenje Kipra i Grčke, dok su Kiparski Turci, koji čine oko 18 odsto, zahtevali taksim – podelu ostrva.
Obe zajednice bile su nezadovoljne tadašnjim političkim uređenjem. kiparski Grci smatrali su da je učešće Turaka u vlasti nesrazmerno velik u odnosu na njihovu brojčanu zastupljenost, dok su kiparski Turci optuživali Grke za monopolizaciju vlasti, s obzirom na to da je funkciju predsednika obavljao arhiepiskop Makarios III.
Upravo je Makarios 1963. godine predložio 13 ustavnih amandmana, što su Kiparski Turci odbili, optužujući Kiparske Grke za jednostranu promenu ustava. Te godine izbili su međuetnički sukobi u kojima su poginule stotine ljudi s obe strane, a već 1964. godine na Kipar su raspoređene mirovne snage Ujedinjenih nacija.
Sukobi su kulminirali deset godina kasnije. Vojna hunta u Atini organizovala je državni udar kojim je svrgnut arhiepiskop Makarios III, jer su ga smatrali protivnikom ujedinjenja Kipra s Grčkom. Na njegovo mesto postavljen je Niko Samson, grčki nacionalista i bivši pripadnik paravojne formacije EOKB, sa zadatkom da sprovede enozis.
Kao odgovor na državni udar, Turska je pet dana kasnije izvršila invaziju na Kipar, kako bi – prema sopstvenim navodima – zaštitila tursko stanovništvo. Invazija je sprovedena u dve faze, od 20. jula do 18. avgusta 1974. godine, i rezultirala je okupacijom trećine ostrva, odnosno oko 36 odsto teritorije, uključujući i severni deo glavnog grada Nikozije.
Turski napad na Kipar doveo je do pada vojne hunte u Grčkoj, koju su pobunjenici optužili za nedovoljnu pomoć Kipru tokom invazije. Tokom sukoba poginulo je između 5.000 i 6.000 kiparskih Grka i oko 1.000 kiparskih Turaka. Kao posledica invazije, sa severa Kipra proterano je oko 200.000 kiparskih Grka, dok je sa juga ostrva proterano oko 50.000 kiparskih Turaka.
Na severu ostrva i danas je raspoređeno na desetine hiljada turskih vojnika, dok su vlasti u Ankari naselile oko 50.000 ljudi iz Turske na tu teritoriju. Turska je 1983. godine jednostrano priznala samoproglašenu Tursku Republiku Severni Kipar, koja se od tada nalazi pod međunarodnim embargom.
Kurir.rs/Euronews