Kako EU bira strateški važne projekte? Kritični minerali su DNK razvoja budućnosti
Evropska unija ne planira da stane sa unapređivanjem svoje energetske autonomije. Zakonom o kritičnim sirovinama zvanični Brisel nastavlja da širi listu nosećih projekata na kojima će počivati strateška samostalnost u pogledu obnovljive energije.
Svrha zakona jeste da obezbedi pristup EU sigurnom i održivom snabdevanju retkim rudama, čime se ispunjavaju ciljevi koje je Unija namerila ostvariti do 2030. godine. Sam lanac snabdevanja kritičnim mineralima je izuzetno fragilan u trenutnom geopolitičkom poretku. Kombinovano sa rastućom globalnom potražnjom, jasno je da svi ozbiljni igrači moraju da zaštite svoje izvore kako bi ostali relevantni na tržištu budućnosti.
Kritični minerali su DNK razvoja budućnosti. Gotovo sve zemlje sveta imaju u dlaku identične popise ruda koje smatraju esencijalnim. Evropska unija je otišla korak dalje u tome ulistavajući projekte unutar, ali i izvan njenih granica, među strateški važne, što je garancija njihovog povlašćenog statusa.
Upućene ne iznenađuje kako se Srbija našla na ovom spisku, s obzirom na vrhunski kvalitet litijuma u projektu Jadar.Majkl Pejdž iz australijske Organizacije za nuklearnu nauku i tehnologiju kaže da se na Jadar gleda kao na jedno od „najvećih nalazišta litijuma na svetu, što bi moglo da promeni pravila igre u globalnoj budućnosti“.
Težnja EU je da smanji zavisnost od trećih strana, a Srbija je evropska zemlja i Jadar je strateški pozicioniran izuzetno. Prestižni status strateškog projekta, međutim, nije konačan i može se izgubiti ukoliko se ne poštuju oštri uslovi koje su propisali evropski zakonodavci.
Prva i najbitnija stvar, prema rečima portparolke Evropske komisije Erini Zarkadule, jeste da se sve obavlja transparentno kroz javne konsultacije i u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom. Zakon propisuje u svom 6. članu i to da je nužno sve sprovoditi na održiv način, a tok realizacije će biti u konstantnoj proceni.
Treća stavka koju EU zahteva jeste sprečavanje negativnog uticaja na životnu sredinu. Uz to, potrebno je isključiti rizik od nepovoljnih uticaja na pravilno funkcionisanje javne uprave, što se odnosi direktno na korupciju i podmićivanje. Konačno, projekti koji ne budu poštovali ljudska prava biće automatski skinuti sa liste.
Projekat Jadar ispunjava sve uslove i odlično se kotira u pogledu proizvodnih kriterijuma. Osim što se nalazi u Evropi i geografski je blizu epicentra evropske automobilske industrije, istraživanja na pokretanju ekstrakcije litijuma su u poodmakloj fazi, a nalazište je dovoljno veliko da značajno utiče na poboljšanje evropskih pozicija.
Put između Evrope i Srbije sada je dvosmeran. Pozicioniranjem u središte evropske transformacione strategije, Srbija dobija sigurnost i oslonac u EU. Predviđanja rasta potražnje litijuma u budućnosti će, osim atraktivnosti za kompanije iz povezanih industrija, zemlji dati bolji pregovarački položaj u vezi drugih pitanja.
Projekat Jadar je jedan od 13 koji se nalaze van EU uključujući prekomorske zemlje i teritorije. Kanada, Brazil, Madagaskar, Malavi i Južna Afrika su predaleko, Kazahstan je u geopolitičkim klještima, dok je situacija u Ukrajini daleko od stabilne. To Srbiji, uz Norvešku i Ujedinjeno Kraljevstvo, otvara sjajnu priliku da se nađe u prvom krugu strateških partnera EU prilikom izgradnje autonomnog lanca snabdevanja litijumom i drugim kritičnim rudama.