Da li se posti na Veliku Gospojinu? Obavezno izgovorite ovu molitvu i ispoštujte jedan običaj
Uspenje Presvete Bogorodice, poznato među narodom kao Velika Gospojina, jedan je od najvažnijih dana u crkvenom kalendaru Srpske pravoslavne crkve. Ovaj praznik se obeležava 28. avgusta, i tada se vernici sećaju upokojenja, ali i proslavljenja Presvete Bogorodice, koja je po crkvenom verovanju vazneta na nebo.
Duhovni značaj praznika
Velika Gospojina predstavlja dan sabornosti i molitve, dan kada vernici u crkvama i manastirima iskazuju duboko poštovanje Majci Božijoj, moleći je da nastavi da zastupa ljudski rod pred Gospodom. Ovaj praznik nosi snažnu poruku hrišćanske nade – da smrt nije kraj, već prelazak u večni život.
Priprema kroz post
Velikoj Gospojini prethodi dvonedeljni post, koji počinje 14. avgusta i traje do samog praznika. Po svojoj strogoći, ovaj post se smatra ravnopravnim sa Vaskršnjim postom. Tokom ovog perioda ne konzumiraju se meso, jaja i mlečni proizvodi. Iznimka se pravi samo 19. avgusta, na Preobraženje Gospodnje, kada je dozvoljeno jesti ribu.
Ovaj post ima za cilj duhovno pročišćenje i pripremu srca za praznično slavlje.
Kraj posta 2025. godine
U 2025. godini, Uspenje pada u četvrtak. Prema crkvenom Tipiku, u tom slučaju post se završava na sam dan praznika, pa se 28. avgusta već može konzumirati mrsna hrana.
Narodni običaji i verovanja
U našem narodu, Velika Gospojina zauzima posebno mesto. Smatra se zaštitnicom žena, dece i bolesnih, pa se na taj dan mnogi vernici, posebno bolesnici, upućuju ka izvorima lekovite vode kako bi se umili i pomolili za ozdravljenje.
U mnogim krajevima Srbije, Velika Gospojina je i ženski praznik. Žene tada odlaze na pričešće, poštuju zabrane rada, posebno izbegavaju šivenje, vez i pranje veša, poštujući praznik kao crveno slovo.
Molitva na dan Uspenja
Na ovaj dan, preporučuje se da se svi koji traže pomoć i utehu obrate Presvetoj Bogorodici iskrenom molitvom pred ikonom:
"Bogorodice Djevo, raduj se Blagodatna Marijo, Gospod je s Tobom. Blagoslovena si Ti među ženama, i blagosloven je Plod utrobe Tvoje, jer si rodila Spasitelja duša naših. Amin."
Vreme između dve Gospojine
Period između Velike Gospojine (28. avgusta) i Male Gospojine (21. septembra) naziva se međudnevnica. Prema narodnom verovanju, ovo vreme je najpovoljnije za branje lekovitih trava poput hajdučke trave, kičice, papričice i konjskog bosiljka. Ove biljke se koriste za lečenje različitih bolesti i čuvaju se u domaćinstvima tokom cele godine.
Takođe, tada se ostavljaju i tzv. "međudnevička jaja", koja se smatraju posebno vrednim za ishranu i rasplod.
Bosiljak – sveta biljka
Na Veliku Gospojinu posebnu ulogu ima bosiljak, koji se smatra božjom biljkom. Dodaje se u jela i pića, koristi u molitvama i veruje se da donosi zdravlje i štiti od negativne energije.
Porodični praznik i sabori
Velika Gospojina je i vreme okupljanja. Pored duhovne dimenzije, ovaj praznik ima i društveni karakter. U mnogim mestima širom Srbije i regiona organizuju se sabori, vašari i narodne svetkovine. To je prilika za susrete rodbine, prijatelja i kumova, kao i obnavljanje starih običaja.
Slava mnogih crkava i porodica
Velika Gospojina je i krsna slava mnogih domaćinstava i hramova u Srbiji. Vernici se tada okupljaju uz slavski kolač, sveću i molitvu, pokazujući veru i zahvalnost Bogorodici za zaštitu i blagoslov.
Velika Gospojina je praznik duboke duhovnosti, porodičnog zajedništva i narodnih običaja. Za jedne je to dan završetka posta, za druge molitva pred ikonom, a za sve – podsećanje da vera, ljubav i nada imaju svoje duboko ukorenjeno mesto u našoj tradiciji i svakodnevici.
Bonus video: Srpska tradicija u kojoj turisti najviše uživaju