BUDUĆNOST BEOGRADSKOG SAJMA Milić: Niko nikada nije ni rekao da će biti rušenja hala 2 i 3! Kako se neproverena vest proširila u fenomenu društvenih mreža
"Dovoljno je reći da se na desetak ovakvih priredbi sklope ugovori između domaćih i stranih firmi u vrednosti od nekoliko milijardi dinara. A pored eksponata, samo je prošle godine prošlo milion i po ljudi. Neizmerljiv je značaj upoznavanja sa najnovijim tehnološkim rešenjima u svetu za predstavnike mnogih naših kolektiva koji nemaju mogućnosti da putuju. Međutim, prostora za eksponate je sve manje, jer se svake godine povećava broj izlagača", navedeno je u nekadašnjem Dnevniku iz 1976.
Na Beogradskom sajmu tada se za komercijalnu namenu tražilo mesto više, a skoro pola veka kasnije plan je da hale 1, 2 i 3 dobiju javnu namenu, a da li će se koristiti za potrebe obrazovanja, zdravstva, kulture, sporta – precizno će biti definisano javnim urbanističkim konkursom.
Đorđe Milić, direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam kaže da niko nikada nije rekao da će biti rušenje hala 2 i 3 i da je to neproverena vest, koja se u fenomenu društvenih mreža proširila i već je uveliko u našem javnom mnjenju i stručnoj javnosti. To, kako napominje, treba objasniti i građanima i drugim stručnjacima.
"Trenutno ne postoji formalna zaštita hala 2 i 3, ali mi smo sada kroz ovaj javni uvid i kroz konsultacije sa mnogim zainteresovanim licima koji učestvuju na javnom uvidu videli da je potrebno da se pažljivo sagledaju hala 2 i 3, odnosno hala 1 koja je formalno zaštićena, kao jedna kompozicija, kao jedno naseđe naše građevinske industrije", kaže Đorđe Milić.
Mere za konzervaciju, sanaciju, adaptaciju hala
Odgovarajući na pitanje u kakvom su trenutnom stanju hale, Đorđe Milić kaže da hale 1, 2 i 3 kao objekti koji su građeni pre više decenija sada zaslužuju dobro ispitivanje, da se vidi u kakvom su stanju i da se na adekvatan način propišu određene mere za konzervaciju, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju.
"U promenjenim klimatskim uslovima treba obezbediti adekvatno i grejanje i hlađenje. Naravno, to treba uraditi na standardima energetske efikasnosti. Kupole su vrlo zanimljive i za eventualno postavljanje solarnih panela", dodaje Milić.
Ko će platiti rekonstrukciju
Na pitanje ko će platiti rekonstrukciju, direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam kaže da će troškove verovatno podeliti Privredno društvo "Beograd na vodi" i Republika Srbija.
Inače, prema planu, prostor gde se sada nalazi Beogradski sajam zadržaće komercijalnu namenu, a planirana je i izgradnja stambenih objekata. Trenutno je u toku izrada prostornog plana za uređenje priobalja reke Sava, za projekat "Beograd na vodi".
Kurir.rs/RTS