Povratak češkog Trampa
Najveće iznenađenje su napravili Motoristi za sebe, nova politička snaga koja ulazi u parlament sa 13 poslaničkih mesta. Njihova odluka mogla bi da bude presudna za formiranje buduće vlade, zbog čega već stiču status jezička na vagi.
Najveći gubitnici izbora su radikalno desna, proruska partija SPD - Sloboda i direktna demokratija, koja je prepolovila rezultat iz 2021. godine osvojivši nešto manje od osam odsto glasova, kao i krajnje levičarska stranka Stračilo, koja je ostala ispod cenzusa. Time su izbori potvrdili ozbiljan neuspeh i slabljenje ekstremnih proruski orijentisanih organizacija.
Ono što takođe upada u oči jeste da se raspada i ono malo tradicionalne socijaldemokratije što je ostalo. Socijaldemokratija se ne može predstavljati kroz prizmu nacionalnog konzervativizma. Češka levica se mora temeljno redefinisati i konsolidovati, u suprotnom će trajno ostati na političkoj margini. Uprkos ubedljivoj pobedi, ANO neće imati ustavnu većinu, čak ni sa potencijalnim partnerima SPD i Motoristima. Zajedno bi imali 108 poslaničkih mesta, što je manje od 120 potrebnih za punu zakonodavnu vlast. Ovaj manjak ograničava sposobnost stranke da usvoji ustavne izmene ili važne zakone.
Povratak biznismena na čelo vlade mogao bi da iskomplikuje zapadnu podršku Ukrajini, posebno jer je ANO najavio mogućnost povlačenja iz češke inicijative za snabdevanje Kijeva municijom. Babiš je prošle godine suosnivao evropsku grupu Patriote za Evropu zajedno sa Fidesom Viktora Orbana, Nacionalnim okupljanjem Marin le Pen i Slobodarskom partijom Austrije, blokom koji ima istoriju proruskih simpatija. Ipak, Babiš odbacuje etiketu proruskog političara i podvlači da se nikada nije sastao sa Putinom.
Babiš nije ideološki ekstremista, već transakcioni populista, koji kombinuje pragmatizam i populističku retoriku, nastojeći da okupi što širu podršku birača. Tokom kampanje, Babiš je oponašao trampovski stil: nastupao je na antimigracionoj platformi, delio crvene kape sa natpisom „Jaka Češka“ i koristio svoje bogatstvo i reputaciju uspešnog biznismena da poruči kako može da „očisti političku močvaru“. Na kraju kampanje se oštro distancirao od ekstremista, što mu je pomoglo da oslabi SPD i uništi ultralevičarski projekat Stračilo.
Ostaje, međutim, pitanje stabilnosti buduće vlade. Koalicione mogućnosti su ograničene, a saradnja sa SPD ili Motoristima mogla bi da donese više političke nestabilnosti. Na formiranje vlade znatno će uticati i predsednik Petr Pavel, koji predlaže premijera. Kao bivši komandant NATO, Pavel je blisko sarađivao sa Fijalinom vladom na podršci Ukrajini i borbi protiv ruskih dezinformacija, pa se očekuje da će pažljivo nadzirati Babiševu spoljnu politiku.
Češka će u danima koji dolaze odlučivati ne samo ko će činiti novu vladu već i o tome da li će zemlja ostati čvrsto usidrena u zapadnom kursu ili će skliznuti u orbitu politike koju predvode i promovišu Orban i Fico.