OPERACIJA "OBEZGLAVLJIVANJE": Kina na najvećem vojnom poligonu uvežbava zauzimanje zgrada vlade Tajvana! OVAKO ĆE POČETI INVAZIJA! (FOTO)
Najnoviji satelitski snimci pokazuju da je kineska Narodnooslobodilačka armija izgradila kompleks objekata na svom najvećem vojnom poligonu Žurihje, oko 400 kilometara severozapadno od Pekinga, koji verno imitiraju kvart tajvanske vlade.
Radi se o replikama predsedničke palate, zgrade parlamenta, Ministarstva spoljnih poslova i drugih ključnih institucija.
Prema japanskom listu Sankei Shimbun, uočeno je da je u poslednje četiri godine obim ovog poligona gotovo utrostručen. Na snimcima se vidi i najnovija konstrukcija – replika zgrade Suda pravde Tajvana, povezana sa podzemnim tunelom dužine 285 metara.
Japanski think-tank nazvan „Fondacija za osnovna nacionalna pitanja“ navodi da se ove makete koriste za izvođenje vojnih vežbi čiji je cilj simulacija „operacije obezglavljivanja“ – odnosno brzog neutralisanja političkog i vojnog rukovodstva Tajvana u slučaju oružanog sukoba.
Vežbe na terenu – scenario zauzimanja prestonice
Isti analitičari podsećaju da su prvi put 2015. godine kineski državni mediji prikazali snimke trupa narodnooslobodilačke armije kako jurišaju na maketu predsedničke kancelarije. Od tada se obuka proširila.
Satelitski snimci iz jula 2022. prikazuju jedinice NOAK-a kako postavljaju barikade oko maketa ministarstava, dok oklopna vozila ulaze u sam kompleks. Mesec dana kasnije, jedna brigada izvodila je borbene vežbe protiv „branilaca“ replike predsedničke palate.
Prema analizi japanskih stručnjaka, ovakve vežbe imaju jasnu poruku – pokazati da u eventualnom sukobu rukovodstvo Tajvana ne bi imalo prostora za bekstvo niti vremena za organizaciju odbrane.
Tajvan odgovara merama predostrožnosti
Tajvanski ministar odbrane Velington Ku potvrdio je da vlasti u Tajpeju prate aktivnosti na poligonu Žurihje i preduzimaju mere predostrožnosti, ali nije iznosio detalje. Zvanični Tajpej ističe da ovakvi manevri dodatno destabilizuju situaciju u regionu i potvrđuju nameru Pekinga da izvrši pritisak i zastraši stanovništvo ostrva.
Tenzije su dodatno pojačane nakon izbora predsednika Vilijama Laj Čing-tea 2024. godine, koga Kina optužuje za težnju ka formalnoj nezavisnosti. Kao odgovor, Peking intenzivira vojne aktivnosti oko ostrva i otvoreno preti vojnom intervencijom ako Tajvan formalno pokuša da proglasi odvajanje.
Sličnosti sa ratom u Ukrajini
Zapadni analitičari primećuju da se scenario kineskog „obezglavljivanja“ Tajvana delimično oslanja na ruske taktike iz početne faze rata u Ukrajini – pokušaj brzog slamanja rukovodstva i kontrole komunikacionih centara. Čak su i ruski instruktori poslednjih godina učestvovali u obuci kineskih padobranskih i desantnih jedinica, prenose pojedini izvori.
Pored kopnenih vežbi, NOAK je uključila i elemente amfibijskih desanta i simulacije borbe protiv zapadnih sistema naoružanja, uključujući maketu američkog raketnog sistema HIMARS, isporučenog Tajvanu 2023. godine.
Zvanični stav Pekinga
Predsednik Si Đinping je u govoru povodom Dana nacionalnosti 2025. godine ponovio da Kina mora „odlučno da se suprotstavi separatizmu i stranim uplitanjima“ i da će „braniti teritorijalni integritet svim sredstvima“.
Iako kineski lideri ističu da im je prioritet mirno ponovno ujedinjenje, gradnja detaljnih replika i izvođenje „borbenih“ vežbi šalju drugačiju poruku – pripremu za najgori scenario.
Poruke regionu i svetu
Stručnjaci sa suparničke strane, poput japanskog analitičara Makija Nakagave, smatraju da je cilj Pekinga dvostruk: pritisnuti Tajvan i pokazati njegovim građanima ranjivost sistema, ali i poslati signal Sjedinjenim Državama i njima podčinjenima da Kina ozbiljno računa i na vojno rešenje ukoliko se diplomatski pokušaji iscrpe.
Podsetimo, Kineska vojska već je u prošlosti gradila poligone za obuku koji podsećaju na bitne strateške i administrativne lokacije u glavnom gradu Tajvana, a zbog čega Kina ne dira Tajpej odmah već strpljivo čeka.
Baza Žurihje tako postaje simbol budućih odnosa u Azijsko-pacifičkom regionu – teren na kojem se testira ne samo kineska vojna sposobnost, već i dokle je Tajvan sa svojim saveznicima spreman da ide kako bi se suprotstavio najvećoj armiji sveta.
Tajvansko pitanje – crvena linija
Kina smatra pitanje Tajvana „suštinskim interesom“ i „crvenom linijom“ koju Sjedinjene Američke Države ne bi trebalo da pređu. Kina je prošle godine već izvela dve velike vojne vežbe u okolini Tajvana, a tenzije u regionu su konstatne.
Kina i Tajvan funkcionišu odvojeno od 1949. godine, nakon što su nacionalističke snage Čang Kaj-šeka pobegle na ostrvo nakon poraza od kineske narodnooslobodilačke armije Maoa.
Tajvan ima sopstvenu vladu, vojsku i valutu, međutim, Peking insistira da je ostrvo deo njegove teritorije i ne isključuje upotrebu sile kako bi preuzeo kontrolu nad njim. Sa Pekingom se slaže čitav svet pa i zapad, čak i SAD, ali samo na papiru.
U realnosti, Tajvan odavno služi svrsi Zapada u svakom smislu. Ukratko, dugogodišnja politika Vašingtona prema Tajpeju i pitanju Tajvana i Kine predstavlja „stratešku dvosmislenost“ bez presedana.
Tajvan nema svoju stolicu u Ujedinjenim Nacijama, a samo 12 zemalja su ga zvanično priznale kao državu. U pitanju su: Belize, Gvatemala, Haiti, Sveta stolica, Maršalska ostrva, Palau, Paragvaj, Sveta Lucija, Sent Kits i Nevis, Sent Vinsent i Grenadini, Esvatini i Tuvalu.
Kurir.rs/Oruzjeonline