ŠVAJCARCI RAZMATRAJU ŽESTOKO KAŽNJAVANJE DEMONSTRANATA: Nasilnici će plaćati lečenje policajaca, angažovanje i štetu, preti i višegodišnja robija?! (FOTO/VIDEO)
Ogromna materijalna šteta, osamnaest povređenih policajaca i veliki troškovi za policijske intervencije nakon brutalnih nereda u Bernu tokom neodobrene pro-palestinskedemonstracije naveli su političare da raspravljaju o tome kako strože kazniti učesnike i sprečiti slične incidente ubuduće.
Čak i stanovnici Berna, naviknuti na proteste, teško pamte sličan nivo nasilja. Neredi tokom demonstracija u subotu ističu se i po spremnosti učesnika na sukobe i po razmerama štete na imovini i ljudima. Zbog toga se postavlja pitanje: koje zakone treba pooštriti da bi policija i bezbednosne službe imale više mogućnosti da reaguju? Politička debata već je počela, a najčešće se spominju sledeće mere:
1. Zabrana Antife i „crnog bloka“
O čemu se radi: Bernski direktor bezbednosti Filip Miler predložio je da se zabrane Antifa i tzv. crni blok. Prema Zakonu o obaveštajnim službama, Savezni savet može zabraniti organizacije koje propagiraju ili podržavaju terorističke ili nasilno-ekstremističke aktivnosti. Takva zabrana traje pet godina i mora se kasnije obnoviti. Međutim, po sadašnjem zakonu, ona je moguća samo ako postoji rezolucija Saveta bezbednosti UN.
Šta bi to donelo: Zabranom bi se olakšalo krivično gonjenje članova i pristalica takvih grupa. Već i samo pozivanje na demonstracije u ime zabranjene organizacije moglo bi biti kažnjivo.
Problemi: U Švajcarskoj su uslovi za zabranu organizacija vrlo strogi. Čak je i zabrana Hamasa bila složen proces. „Crni blok“ uopšte nije organizacija, već način delovanja tokom protesta, dok je Antifa više neformalna mreža nego udruženje. Osim toga, sloboda okupljanja i izražavanja u Švajcarskoj uživa visoku zaštitu. Zbog toga bi takvu zabranu bilo teško sprovesti u praksi.
2. Veća ovlašćenja za obaveštajnu službu
O čemu je reč: Savezna obaveštajna služba (NDB) već sada sme da nadzire ekstremističke grupe, ali su joj sredstva ograničena - ne sme prisluškivati telefone niti upadati u računarske sisteme. Poslanik Reto Nause, bivši šef policije u Bernu, traži da se to promeni i da se obaveštajcima omogući korišćenje „mera uz odobrenje suda“.
Šta bi to donelo: Službe bi mogle efikasnije da prate mreže i planove nasilnih grupa, ranije otkrivaju radikalizaciju i eventualno spreče nasilje pre nego što izbije.
Problemi: Proširenje ovlašćenja za prisluškivanje i nadzor uvek izaziva otpor - to je ozbiljno zadiranje u privatnost i slobodu mišljenja. Osim toga, pojam „nasilni ekstremizam“ zakonski nije jasno definisan, što nosi rizik da se nadzor zloupotrebi protiv politički nepoželjnih osoba.
3. Strože kazne za učesnike nereda
O čemu je reč: Učesnicima subotnjih nereda mogu se već sada pripisati brojna krivična dela: paljevina, oštećenje imovine, napad na službeno lice, telesne povrede i slično. Ipak, kazne su često blage, a pojedini političari smatraju da zakon ne omogućava da se spreče neodobrene demonstracije već u pripremnoj fazi.
Šta bi to donelo: Uvođenje krivične odredbe omogućilo bi kažnjavanje učesnika čak i bez konkretnih dokaza o počinjenom delu. Filip Miler, na primer, predlaže da se kršenje zabrane maskiranja tretira kao ozbiljno krivično delo, sa mogućnošću zatvorske kazne do tri godine. Strože kazne, nada se, mogle bi da odvrate učesnike od nasilja.
Problemi: Već postoje odredbe koje omogućavaju kažnjavanje učesnika nasilnih okupljanja. Savezni sud je ranije presudio da je dovoljno da osoba svesno učestvuje u grupi koja čini nasilje - čak i ako sama ne baca kamenje. Međutim, iskustva pokazuju da oštrije kazne retko imaju stvarni preventivni efekat.
4. Prebacivanje troškova na izgrednike
O čemu je reč: Ko treba da snosi troškove nakon nereda? Ne samo da treba pokriti materijalnu štetu i lečenje povređenih, već i ogromne troškove policijskih intervencija. Omladina SVP iz Ciriha predložila je da se svi ti troškovi prebace na organizatore i učesnike. Predlog je kasnije ublažen i prihvaćen u obliku protivpredloga, a slične odredbe uvedene su i u nekim kantonima, uključujući Bern.
Šta bi to donelo: Ako izgrednici znaju da će platiti ceo račun - od razbijenih izloga do policijskih sati - možda će se dva puta zamisliti pre nego što izađu na ulicu. Ideja ima podršku i među umerenim i levim biračima, što je čini politički privlačnom.
Problemi: Postojeći zakoni već omogućavaju da se počinioci štete obavežu na naknadu, ali samo ako se konkretno dokaže njihova odgovornost - samo prisustvo na demonstraciji nije dovoljno. U praksi je teško identifikovati krivce, naročito kada su maskirani. Čak i kada se troškovi policije naplate, efekat je mali: u jednom slučaju iz Berna 2023. učesnicima su naplaćeni iznosi od 200 do 1.000 franaka (215 - 1.075 evra), dok su ukupni troškovi policije iznosili oko 200.000 franaka (215.000 evra) - postupak naplate verovatno je bio skuplji od prikupljenog novca.
(Kurir.rs/Neue Zurcher Zeitung)
BONUS VIDEO: