Iza crne brojke stoje strašne sudbine ljudi!

U POSLEDNJIH 25 GODINA U AVIONSKIM NESREĆAMA POGINULO VIŠE OD 50 LJUDI: Ovo su samo neki od najjezivijih slučajeva

Foto: Shutterstock, Printksrin
Avionske nesreće srećom nisu tako česte, međutim, u ogromnom procentu su fatalne, ipak putnici mogu povećati šanse preživljavanja

U poslednjih dvadeset pet godina više od 50 ljudi izgubilo je život u avionskim nesrećamaširom zemlje, svedoče podaci zabeleženi u bazi podataka na sajtu za bezbednost vazduhoplovstva. Letelice svih vrsta padale su u njive, šume, dvorišta, na aerodrome, pa čak i na automobile. Iza crnih brojki stoje potresne sudbine pilota, sportista, rekreativaca i putnika koji su krenuli na svoje poslednje letove, a Srbija se suočavala sa prizorima koji su ostavljali narod u šoku i neverici.

Poslednji tragični događaj zabeležen je 14. novembra kada je kopilot Zoltan Sabo (30) iz okoline Bačke Topole poginuo u avionskoj nesreći kod Subotice, tokom rođendanskog leta do Bajše. Zajedno sa njim, u avionu i trenutku nesreće, bio je pilot K.F. (24) koji je zadobio teške telesne povrede. On je nakon nesreće primljen u subotičku bolnicu sa višestrukim prelomima, ali je u stabilnom stanju.

Pravilo zlatnih 90 sekundi

Najveće šanse za preživljavanje pada aviona kriju se u pripremi i prvim sekundama nakon udara. Stručnjaci savetuju da je najvažnije da tokom turbulencije ili pada, pojas mora biti maksimalno zategnut, a telo savijeno u položaj "lopte", glava među kolenima, ruke preko potiljka.

U slučaju dima, improvizovana maska od tkanine može da spase život, a prsluk za spasavanje sme da se aktivira tek nakon izlaska iz letelice, kako putnik ne bi ostao zaglavljen u kabini. Posle prinudnog sletanja važe "zlatnih 90 sekundi", vreme u kojem se mora napustiti avion bez zadržavanja, bez prtljaga i sa fokusom samo na najbliži izlaz.

Stručnjaci naglašavaju da upravo brza reakcija, poznavanje procedura i hladna glava čine razliku između života i smrti.

Najjeziviji slučajevi avionskih nesreća:

Nesreće koje su zemlju zavile u crno

U Velikom Gradištu je 2016. godine pao "Čiroki kruzer" u kojem je pilot stradao na licu mesta. Tom prilikom poginuo je Zoran Petrović Petriki na čije ime je letelica i registrovana. Glavni istražitelj Centra za istraživanje nesreća u saobraćaju izjavio je tada da let prilikom kojeg je poginuo Petrović nije bio najavljen Kontroli letenja.

Sportski letovi koji su postali smrtonosni

Posebno crne godine bile su 2018. i 2014, kada su sportski avioni padali jedan za drugim. Kod Zemuna je pao "Zenair CH-601", u kojem su poginuli pilot Goran Petrović i žena koja je bila s njim. Samo nekoliko godina ranije, avion "skaj lider J-600" srušio se kod Bačkog Jarka, ostavljajući za sobom dve žrtve. Slično se dogodilo i kod Trstenika, gde je "Pajper" pao tokom trenažnog leta i odneo živote mladog učenika i instruktora Ivana Šekularca. 

Smrt biznismena

Početkom oktobra 2012. na aerodormu u Bačkom Jarku srušio se sportski avion. Kobnog dana poginuli su biznismen Tomislav Đorđević (64) koji je upravljao avionom, kao i njegov saputnik Bojan Joksimović (28). Nakon opsežne istrage, ustanovljeno je da je ljudski faktor uzrok pada letilice, odnosno da je pilot u određenoj fazi letenja načinio kobne greške.

Nesreća u Ratarima

U padu sportskog aviona u ataru sela Ratari kod Obrenovca u avgustu 2012. poginuli su pilot Miroslav Veselinović i njegov saputnik Đorđe Vujić, student Bogoslovije. Kako su tada mediji izveštavali, do nesreće je došlo usled kvara na letelici, a potom je usledilo rušenje u trenutku kada je pilot odlučio da napravi još jedan krug pre sletanja.