ORBAN OTIŠAO KOD PUTINA PO BLAGOSLOV ZA NIS?! Analitičari: Građenje strateških partnerstava pokazalo se kao dugoročno ispravan potez!
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbiji (NIS) zbog ruskog vlasništva stavile su Srbiju u vrlo složenu situaciju u kojoj je na testu ne samo njena energetika već i spoljna politika. U aktuelnoj krizi naše čvrsto partnerstvo s Mađarskom stvorilo je obrise budućeg rešenja.
Srbija je trenutno u periodu iščekivanja konačne odluke američkog OFAC i Stejt departmenta, pri čemu predsednik Srbije Aleksandar Vučić naglašava da je država pripremljena i da računa na podršku Mađarske. U tom kontekstu, Srbija je s posebnom pažnjom pratila jučerašnji sastanak mađarskog premijera Viktora Orbana s predsednikom Rusije Vladimirom Putinom do kojeg je došlo nekoliko dana nakon regionalne turneje tokom koje je Viktor Orban pokušao da obezbedi kupovinu ruskih naftnih rafinerija pod američkim sankcijama, ali i dan nakon posete Subotici i razgovora s Vučićem u kojem je Orban poručio da je Mađarska spremna da podeli svoju naftu i da preko MOL otkupi ruski udeo NIS.
Ranije je još saopšteno da mađarski premijer razgovara s Putinom o energentima, što je redak potez jednog evropskog lidera dok rat u Ukrajini i dalje traje, a veruje se da će se na marginama razgovora naći i NIS i da će Orban pokušati da dobije neku vrstu blagoslova od Putina za preuzimanje ruskog dela u vlasništvu NIS.
Politička investicija
Stručnjaci ocenjuju za Kurir da bi, ekonomski gledano, ulazak MOL bio rešenje koje bi sprečilo energetski potres, gašenje rafinerije, gubitke u budžetu i prekide u lancima snabdevanja. S druge strane, iz ugla politike, najjači bilateralni odnosi Srbije i Mađarske u istoriji pokazali su se ispravnom i dugoročnom spoljnopolitičkom investicijom koja je u obostranom državnom i nacionalnom interesu.
Bivši diplomata Zoran Milivojević kaže za Kurir da je ispravnost građenja ovako čvrstog partnerstva između Srbije i Mađarske u Subotici dobila direktnu i potpuno jasnu potvrdu.
- Sve što se desilo i što se izgovorilo u Subotici je potvrda jedne dugoročne, pametne i strateški važne politike sa jednim od nama najvažnijih suseda. Bilateralni odnosi Srbije i Mađarske su spoljnopolitička investicija koja se danas pokazala kao dugoročno ispravna u najužem državnom i nacionalnom interesu. Naravno, interes je i Mađarske da gradi dobre odnose s nama - objašnjava Milivojević.
Direktor Centra za proučavanje globalizacije Dejan Miletić ocenjuje za Kurir da je partnerski odnos Srbije i Mađarske primer kako saradnja u Evropi treba da izgleda.
- Taj odnos koji imamo poslednjih desetak godina pokazao se kao izuzetno kvalitetan i od neizmerne je važnosti i za Srbiju, ali i za Mađarsku, i on prerasta zaista u jedan bratski odnos. Tokom vremena se potvrdilo da ono o čemu se dogovaramo, mi i realizujemo, i to je učvrstilo gradnju jakog poverenja. Zaista je to primer saradnje u Evropi. Nikakva EU ili savezi širom sveta ne mogu da budu primer bliže saradnje nego saradnja Mađarske i Srbije. Jasno je da nam se interesi poklapaju i da je strateško sagledavanje budućnost dve zemlje takvo da one prepoznaje da su prirodni saveznici i da će tako biti ubuduće - kaže Miletić.
Interesi sve diktiraju
On napominje da je sasvim drugačiji pristup kad govorimo o velikim silama.
- Na primeru aktuelne energetske krize pokazalo se da velike sile teško da mogu da budu pouzdani partneri dugoročno, da one imaju svoje interese i prioritete koji su vezani za geopolitičke ambicije. Jasno je da tu treba uvek nastupati sa određenom rezervom u smislu da dok se interesi poklapaju - to je dobro, a kada vidimo da nešto ne funkcioniše po svim pravilima partnerstva ili dobre saradnje, treba biti uvek spreman za alternativne scenarije. Nadam se da smo i iz jednog i iz drugog slučaja izvukli određene pouke. Tamo gde postoji neravnoteža snaga ustvari dominira sila, i to se vidi kroz gasne ucene, bez želje da se naši interesi sagledaju i na pravi način ukalkulišu - zaključuje Miletić.