Verinog oca streljali zbog pokušaja atentata na Hitlera, a onda je završila u logoru: Godinama nosila etiketu, a onda joj se sreća osmehnula
Vera Gotlib Ana fon Lendorf, koju je modni svet kasnije upoznao kao Verušku, provela je polovinu života u centru pažnje kamera, ali iza te blještave spoljašnjosti stajala je jedna od najmračnijih sudbina u modnoj istoriji.
Iako je krasila naslovnice više od 800 magazina širom sveta i čak dvanaest puta bila na omotu Vogue-a, malo ko je znao kroz kakve je strahote prošla. Detinjstvo je provela u Kenigsbergu (današnjem Kalinjingradu), u aristokratskoj vili sa više od sto prostorija. Odrasla je u nemačkoj plemićkoj porodici i do Drugog svetskog rata živela je bezbrižno - sve dok njen otac nije doživeo moralni preokret.
U galeriji pogledajte kako je Veruška izgledala u mladosti:
Očev otpor i posledice
Njen otac, isprva naklonjen Hitlerovoj politici, promenio je mišljenje nakon što je video streljanje jevrejske dece koje je naredio nacistički režim. Potresen prizorom, pridružio se pokretu otpora. Godine 1944. učestvovao je u neuspešnom pokušaju atentata na Hitlera, zbog čega je ubrzo uhapšen i pogubljen.
Porodici je zatim oduzeto sve: imanje je spaljeno, majka zatvorena, a mala Vera deportovana u koncentracioni logor, gde je ostala do kraja rata.
Potraga za identitetom i ulazak u umetnost
Kao devojčica maštala je o baletu, ali sa 190 cm visine morala je da odustane. Okrenula se slikarstvu i umetnosti. Nakon rata preselila se u Italiju, gde ju je otkrio fotograf Ugo Mulas. Kroz njegov objektiv prvi put je zakoračila u svet mode - ali početak je bio daleko od glamura.
U Parizu su je smatrali previše visokom i "neuglađenom" u odnosu na tadašnje standarde. Tek susret sa Ejlin Sesil Ford, čuvenom agentkinjom, usmerio ju je ka Americi, zemlji koja je volela visoke, plavokose žene. Ipak, ni tamo nije naišla na prihvatanje - savetovali su joj da smrša i ofarba kosu u crno. Razočarana se vratila u Evropu.
Stvaranje Veruške – reinvencija
Oblikovana tragedijama i upornošću, odlučila je da sama izgradi novu verziju sebe. Stvorila je identitet tajanstvene ruske aristokratkinje, izbacila deo "von" iz imena i počela da se predstavlja kao Veruška. Njen stil - isključivo crna odeća, hladna elegancija i aura nedokučivosti brzo su privukle pažnju. U modnom svetu širile su se priče da je možda čak i špijunka. Baš ta enigma donela joj je svetsku slavu.
Uspon, slava i film
Pozivi za fotografisanja stizali su sa svih strana. Godine 1966. pojavila se u filmu "Blow-Up" reditelja Mikelanđela Antonionija, čime je dosegnula planetarnu popularnost. Radila je sa Vogue-om, sarađivala sa Salvadorom Dalijemi u zenitu karijere zarađivala i do 10.000 dolara dnevno - ogroman iznos za to vreme.
U galeriji pogledajte kako Veruška izgleda danas:
Naprasni kraj modne karijere
Sredinom 70-ih odlučila je da napusti modu. Novi urednik Vogue-a tražio je od nje da promeni izgled, skrati kosu i nosi jednostavniju garderobu. Veruška je odbila takvo nametanje i povukla se iz sveta manekenstva, vraćajući se u Evropu. Time nije nestala iz javnosti - prešla je u umetnost. Još ranije eksperimentisala je sa bodi-artom, oslikavanjem tela kojim je menjala identitet i postajala životinja, biljka ili čak deo pejzaža.
Kako je sama govorila: "Meni nije bilo dovoljno da budem lepa. Ja sam želela da postanem neko drugi."
U Keniji je bojenjem tela u tamne tonove želela da se stopi s lokalnim stanovništvom. U Španiji je Salvador Dali predložio da je potpuno prekrije penom za brijanje - ideja koja ga je oduševila, a i njoj je savršeno odgovarala.
"Dali je bio u nekoj vrsti euforije, potpuno lud i to mi je najviše prijalo kod njega", pričala je Veruška.
Trag koji je ostavio
Njene fotografije iz perioda eksperimentisanja sa bodi-artom i danas inspirišu brojne umetnike, fotografe i modele. Iza mitske figure mode stoji žena koja je preživela rat, gubitak i sopstveni preporod i koja je uvek verovala da identitet može da se stvori iznova.
Pogledajte video: U ovom srpskom selu leži cela istorija Balkana