Mračna istorija Deda Mrazovog sela: Najlepše Božićno mesto na svetu spaljeno je do temelja, a onda je pretvoren u raj
Božićno selo u Rovaniemiju danas je jedna od najposećenijih turističkih destinacija u Evropi, koje godišnje privuče više od milion posetilaca. Svetla, drvene kućice, irvasi, poštansko sanduče na Arktičkom krugu i “zvanična kancelarija” Deda Mraza čine ovo mesto simbolom prazničnog veselja i dečje mašte.
Ipak, malo ko zna da ova bajkovita scena krije duboku, mračnu istoriju. Rovanijemi, glavni grad finske Laponije, tokom Drugog svetskog rata bio je skoro potpuno uništen – spaljen, sravnjen sa zemljom i prepušten ruševinama.
Rovanijemi: grad koji je nestao
Grad se nalazi na samom Arktičkom krugu i danas je srce Laponije. Ali 1944. godine izgledao je kao mesto iz noćne more.Nemačke trupe, povlačeći se iz Finske, primenile su politiku spaljene zemlje: uništeno je čak 90% zgrada, srušeni mostovi, bombardovane kuće i javni objekti. Fotografije grada iz tog perioda pokazuju dimne stubove iz ruševina – poslednje znakove nekadašnje civilizacije.
Iako je izgledalo da je budućnost grada izgubljena, Rovanijemi će uskoro postati simbol neuništive nade i kreativnosti.
Poseta koja je promenila tok grada
Godine 1950. grad je dobio neočekivanu podršku – Elenor Ruzvelt, udovica američkog predsednika Frenklina D. Ruzvelta, posetila je Rovanijemi da se lično uveri u stanje posleratne obnove.
Za samo dve nedelje izgrađena je drvena koliba da bi je ugostila – danas poznata kao Ruzveltova koliba. Ova prva zgrada današnjeg Božićnog sela simbolizovala je prijateljstvo SAD i Finske, ali i novi početak grada.
Elenor Ruzvelt je u pismima opisivala svoje putovanje: let preko Baltičkog mora, iznenađenje brojem farmi unutar Arktičkog kruga i posetu pošti na granici kruga, gde je postala prva osoba koja je odatle poslala pismo. Njena poseta privukla je pažnju sveta i donela pomoć, iako je Finska, pod pritiskom Sovjetskog Saveza, odbila Maršalov plan.
Arhitekta vizionar: Rovanijemi oblikovan kao irvas
Pravi heroj obnove grada bio je finski arhitekta Alvar Aalto. Dok su drugi u ruševinama videli kraj, Aalto je u pepelu prepoznao priliku za novi početak. Njegov plan rekonstrukcije iz 1945–1946. poznat je kao “plan irvasovih rogova”.
Grad je zamišljen u obliku glave irvasa: stadion predstavlja oko, glavni putevi rogove. Inovativni dizajn uzimao je u obzir arktičku klimu, prirodno okruženje i potrebe stanovnika. Aalto je predvideo ekološki održive kuće i regionalno planiranje, postavljajući temelje za moderno, funkcionalno i lepo mesto za život. Njegovo nasleđe u Rovanijemiju čine biblioteka, gradska kuća i koncertna dvorana Lappia Hall.
Pogledajte u galeriji kako selo izgleda danas:
Deda Mraz se “seli” u Rovanijemi
Tradicionalno, Deda Mraz je u finskoj tradiciji vezan za planinu Korvatunturi. Ali zbog nepristupačnosti tog mesta, turizam tamo nije mogao ozbiljno da zaživi. Rovanijemi, sa aerodromom iz ratnog perioda, bio je daleko pristupačniji posetiocima i idealan za razvoj turističke atrakcije.
Od 1980-ih godina, uz pametnu marketinšku strategiju, mit o Deda Mrazu “prešao” je u Rovanijemi. Selo je zvanično otvoreno 1985. godine i ubrzo postalo globalna atrakcija.
Tuija Alariesto iz Muzeja Laponije kaže:
„U početku su lokalci dolazili da gledaju turiste – to je bila posebna atrakcija.“
Magija i istorija ruku pod ruku
Danas u Rovaniemiju praznična čarolija i istorijska realnost koegzistiraju. Iza svetala, irvasa i pisama dece iz celog sveta, stoji grad koji je iz pepela stvorio novu priču.
Rovanijemi nije samo dom Deda Mraza – on je simbol otpornosti, kreativnosti i nade. Grad koji je jednom bio spaljen do temelja, danas predstavlja jedno od najsvetlijih i najradosnijih mesta u Evropi.
Video: Deda Mraz od 116 godina iz Subotice