Sprsko - američki odnosi na kraju 2025. godine
Upravo u tome leži ključ za razumevanje 2025. godine. Interesi SAD na Zapadnom Balkanu uključuju mir i stabilnost, energet- sku diverzifikaciju, smanjenje ruskog i kineskog uticaja, ekonomski rast i evropsku perspektivu regiona, ali se menja ton, metodi dinamika delova nja. Odnosi izmedu Srbije i SAD nisu bez problema, niti bez otvorenih pitanja, ali su izašli iz zone konfrontacije i ušli u zonu upravljivih razlika. Za Srbiju je to važan pomak. On ne znači odricanje od sopstvenih interesa, već upravo suprotno, priliku da te interese artikuliše jasnije, zrelije i u direktnom dijalogu.
Srbiju Trampova administracija ne posmatra kao izolovan slučaj, već kao centralni regionalni akter. Tokom 2025. zabeležen je izuzetno veliki broj bilateralnih susreta srpskih i američkih zvaničnika (čak 25), od direktnih kontakata na ministarskom nivou, preko intenzivne komu- nikacije sa Stejt departmentom, do intenzivnog angažmana sa članovima Kongresa obe stranke. Ova učestalost kontakata nije protokolarna, već signal da Vašington želi predvidljiv i funkcionalan odnos s Beogradom.
Poseban značaj ima vojna saradnja. Zajedničke vojne vežbe Srbije i SAD, uključujući „,Platinastog vuka 2025" i vežbe specijalnih jedinica, ne samo da su nastavljene već su i proširene. Istovremeno, od početka rata u Ukrajini Srbija nije održala nijednu vojnu vežbu s Rusijom. Ta činjenica, pored diverzifikacije na- bavki naoružanja (Izrael, Francuska itd.), često zanemarena u domaćem javnom prostoru, predstavlja jedan od najjasnijih indikatora stvarnog zapadnog pravca kretanja srpske bezbednosne politike.
Treći, i sve značajniji stub odnosa, jeste IT sektor. Upravo tu se danas odvija najveći deo ekonomske saradnje Srbije i SAD. Izvoz IT sektora beleži snažan, dvocifren rastiu 2025. godini dostigao je preko tri milijarde evra do novembra, pri čemu su SAD jedno od ključnih tržišta. Projekcije ukazuju da će IT izvoz početkom sledeće godine premašiti pet milijardi evra.
Ključna tačka potencijalnog prelo- ma ostaje pitanje NIS-a. Višestruka odlaganja sankcija (devet puta) ne govore o američkom pritisku na Srbiju, već pre o nespremnosti ruske strane da proda svoj udeo i odustane od kontrole nad ključnom energetskom kompanijom, a posredno i nad jed- nom od najvažnijih poluga političkog uticaja u Srbiji. Sankcije usmerene na rusko vlasništvo u potpunosti su u skladu sa interesom Srbije da se energetski diverzifikuje i obezbedi stvarnu energetsku i spoljnopolitičku nezavisnost. Upravo rešenje pitanja NIS-a u narednoj godini predstavljaće najkonkretniji test da li ovogodišnje približavanje SAD Srbija može da iskoristi kao stratešku prekretnicu.
Širi institucionalni okvir ovog odnosa daje novi američki Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane za 2026, koji je usvojen u Kongresu i potpisao gaje predsednik Tramp. Zakon pojačava fokus na Zapadni Balkan i jasno identifikuje smanjenje ruskog uticaja u energetskom sektoru kao strateški interes SAD. Zakon ne blokira, niti uslovljava buduće pokretanje strateškog dijaloga sa Srbijom.
Otvorena pitanja ostaju upravo ona koja će odrediti dinamiku 2026. i uključuju formalizaciju strateškog dijaloga, rešenje za NIS i imenovanje novog američkog ambasadora u Beogradu. Ključno pitanje za Srbiju nije stara nominacija, već brzina postavljanja ambasadora s punim mandatom i jasnim političkim legitimitetom.
Srpsko-američki odnosi nisu doživeli eksplozivnu promenu. Oni su doživeli kontinuirani uzlet u ključnim sektorima i predstavljaju mogućnost da Srbija u 2026. ostvari brojne strateške interese, prvenstveno nezavisnost NIS-a kao ključne strateške kompanije u Srbiji, od čijeg stanja zavisi celokupna privreda države. Moje uverenje je daje 2025. godina postavila temelje, a da će 2026. biti test da li smo spremni da te temelje pretvorimo u konkretna i održiva partnerstva.