O Božiću se kuća ne čisti tri dana: Važno je skloniti i ove predmete, tradicija koja se kod Srba poštuje od davnina
Tokom božićnih praznika, domovi širom Srbije ispunjeni su toplinom, okupljanjem porodice i starim običajima koji su se prenosili generacijama. Među njima je i jedno pravilo koje mnogima danas deluje neobično –kuća se ne čisti dva do tri dana nakon Božića. Ipak, ovaj običaj nije nastao iz nemara, već iz dubokog poštovanja prema precima i verovanjima koja su imala snažno duhovno značenje.
Božić kao praznik živih i pokojnih
Prema narodnom predanju, Božić se ne obeležava samo u krugu živih članova porodice. Verovalo se da se tokom Badnje večeri i božićnih dana duše pokojnika vraćaju u domove svojih potomaka kako bi zajedno sa njima učestvovale u prazniku. Upravo zbog tog verovanja, metla se nije uzimala u ruke – postojala je bojazan da bi se čišćenjem mogle oterati ili povrediti duše predaka koje su došle u goste. U narodu se pravila paralela sa danima žalosti, kada se kuća ne sređuje dok pokojnik ne bude ispraćen, pa se i za Božić čuvao mir u domu.
Predmeti koji se sklanjaju i pravila koja se poštuju
Tokom Badnjeg dana i večeri posebna pažnja se posvećivala svakom detalju u kući. Predmeti od gvožđa, poput noževa, kašika i vatralja, uklanjali su se iz vidokruga, a verige su se vezivale. Smatralo se da metal i oštri predmeti mogu uplašiti ili uvrediti duše koje su pozvane u dom. Zbog toga se i badnjidanski kolač, kao i pogača koja se nosi na daću, nikada ne seku nožem, već se lome rukom. Time se čuva svetost trenutka i poštovanje prema nevidljivim gostima.
"Cilj je da o Badnjem večeru skupimo duše pokojnika, pa sklanjamo sve čega se one plaše" - beleže hroničari srpskih običaja, podsećajući da je Božić vreme zajedništva dva sveta.
Slična verovanja kod drugih naroda
Zanimljivo je da ovakva verovanja nisu postojala samo na našim prostorima. U antičkoj Grčkoj, nakon završetka zadušnica, kuće su se čistile uz glasne povike kojima su se duše simbolično terale da napuste dom. Slične običaje imali su i stari baltički Sloveni posle daća. Kod Srba, međutim, praksa je bila drugačija – cilj nije bio da se duše oteraju, već da se zadrže što duže u miru i poštovanju, zbog čega je čišćenje bilo strogo zabranjeno tokom praznika.
Kada se metla ponovo uzima u ruke
Tek trećeg dana Božića smatralo se da su se nevidljivi gosti povukli. Tada domaćice ponovo mogu da srede kuću, čime se simbolično završava period u kojem je dom bio mesto susreta živih i pokojnih.
Ako ovih dana primetite mrvice na podu i metlu odloženu u ćošak, setite se da, prema starom srpskom verovanju, time odajete poštovanje onima koji su živeli pre vas i čuvali dom koji danas nazivate svojim.
Pogledajte video: Otac Gligorije Marković o Božiću