LED KRIJE BOGATSTVO VREDNO MILIJARDE: Britanski stručnjak objšanjava zašto je Grenland toliko bitan Trampu
Grenland se često doživljava kao smrznuta arktička divljina, ali se ispod njegovog ledenog pokrivača nalazi jedna od najkoncentrisanijih grupa prirodnih resursa na planeti. Prema rečima Džonatana Pola, vanrednog profesora nauka o Zemlji na Univerzitetu u Londonu, ovo geološko bogatstvo postavlja Grenland u sam centar rasprava o energiji, mineralima i klimatskoj odgovornosti.
Grenland raspolaže ogromnim količinama kritičnih sirovina, uključujući litijum i retke zemne elemente ključne za niskougljenične tehnologije, kao i metalima, dragocenim mineralima i značajnim zalihama ugljovodonika. Tri ležišta retkih zemnih elemenata zakopana ispod leda mogla bi po zapremini spadati među najveća na svetu, što otvara veliki potencijal za proizvodnju baterija i električnih komponenti presudnih za globalnu energetsku tranziciju.
Takvo bogatstvo privuklo je stratešku pažnju. Istraživački programi koje predvode Danska i SAD procenjuju da li se rudarenje i bušenje mogu sprovoditi na komercijalno isplativ način, a da to istovremeno bude prihvatljivo za životnu sredinu. Američka geološka služba (USGS) procenjuje da kopneni severoistočni Grenland sadrži zalihe nafte ekvivalentne oko 31 milijardi barela, što je količina uporediva sa ukupnim dokazanim zalihama sirove nafte u SAD.
Izuzetna geologija koja otežava iskorišćavanje resursa
Geografija Grenlanda ipak znatno otežava eksploataciju. Područje bez leda čini manje od 20 odsto ukupne površine ovog arktičkog ostrva, što ukazuje na mogućnost da se ogromne neistražene zalihe sirovina nalaze ispod kilometara leda. Ova koncentracija rezultat je geološke istorije duge četiri milijarde godina, koja obuhvata neke od najstarijih stena na Zemlji, blokove autohtonog gvožđa i neiskorišćene kimberlitne „dimnjake“ sa dijamantima.
Sa geološkog stanovišta Grenland je izuzetan jer su tamo prisutna sva tri temeljna procesa nastanka prirodnih resursa: izgradnja planina, rascpepljivanje kore i vulkanska aktivnost. Razdoblja kompresije lomila su koru, omogućavajući taloženje zlata, rubina i grafita. Grafit, ključan za proizvodnju litijumskih baterija, prema Geološkom zavodu Danske i Grenlanda, ostaje nedovoljno istražen.
Najveći deo resursa potiče iz faza rascpepljivanja kore. Sedimentni bazeni nalikuju norveškom kontinentalnom pojasu bogatom ugljovodonicima, ali visoki troškovi za sada ograničavaju istraživanja. Istraživanja na moru upućuju na to da bi se naftni sistemi mogli protezati oko celog ostrva. Vulkanizam je takođe imao važnu ulogu; retki zemni elementi poput niobijuma, tantala i iterbijuma pojavljuju se u magmatskim stenama, dok bi podledene zalihe disprozijuma i neodimijuma mogle zadovoljiti više od četvrtine buduće globalne potražnje.
Klimatska dilema i politički pritisci
Klimatske promene dodatno zaoštravaju dilemu između ekonomskog iskorišćavanja resursa i očuvanja okoline. Od 1995. godine otopilo se područje veličine Albanije, čime se resursi postepeno izlažu. Napredne radarske metode danas omogućavaju kartiranje stena ispod dva kilometra leda.
Vlada Grenlanda strogo reguliše rudarstvo zakonima koji potiču iz 1970-ih, ali spoljni geopolitički interesi mogli bi pojačati buduće rasprave o eksploataciji. S obzirom na ogroman interes administracije američkog predsednika Donalda Trampa za Grenland, pritisak da se olabavi kontrola nad korišćenjem prirodnih resursa na ostrvu mogao bi se sve više povećavati.
(Kurir.rs/zimo.dnevnik.hr)