Planeta

KURIR U IZRAELU: Zemlja duhovnosti, hodočašća, inovacija, prelepih plaža i kosmopolitiskog života

Foto: Kurir/Silvija Slamnig
Kada se kaže Izrael, naročito u poslednje dve godine, nižu se brojne asocijacije. Kada se izrael poseti, asocijacije postanu spoznaja. Večno se urežu slike, zapamte osećaji i formira doživljaj.

Jerusalim kao grad prebogat kulturom, istorijom, religijama, pomeri sve dosadašnje spoznaje i zabeleži se kao životno iskustvo – zbog toga ću o Svetoj zemlji, detaljnije u odvojenoj reportaži.

Tel Aviv, sa oko 460.000 stanovnika u gradskom jezgru, smešten na obali Sredozemnog mora, sa plažom dugom 14 kilometara i savršenim peskom, moderan je, kosmopolitski i tehnološki uzvišen grad.

“U osnovi grada, je pesak iz Afrike, dolazi od Nila. Praktično na putu od Etiopije preko Sudana ide velika količina peska. I kako smo mi ovde severno, voda cirkuliše i potiskuje pesak ka severu. Tako je milionima godina. Taj pesak se ovde prirodno taložio i kako idemo ka severnim delovima obale, pešćana plaža je šira”, kaže Josif Šošani turistički vodič.

A pogled na plažu je možda najlepši sa Instituta za mir i inovacije.

Šimon Peres, dugogodišnji državnik i vizionar, verovao je da inovacije nisu samo pitanje tehnologije, već i sredstvo za postizanje mira. Govorio je:”Nije presudna veličina zemlje, već njen nivo tehnologije”. Upitan, za života, u kom je postigao ogromno, “šta su mu bile greške”, odgovorio je: “Možda ipak nisam sanjao dovoljno veliko. Ne sanjajte male snove. Ne bojte se. Sanjajte velike snove”. Baš ta rečenica ispisana velikim slovima dominira na platou Instituta.

“Kada smo došli ovde, imali smo vrlo ograničene prirodne resurse, pa je tehnologija postala naš najvažniji proizvod. I svi su uključeni u taj proces. Izraelski inovatori dolaze sa svih strana sveta, različitih su rasa i različitih religija. Upravo je to način na koji smo postali „startup nacija“. Prvenstveno tražimo inovacije koje su dobre za sve ljude, širom sveta”, kaže Denis Pikok iz Centra za mir i inovacije.

U Izraelu je u svakom trenutku aktivno između 700 i 800 startapova, a u Peresovom centru je izloženo 45. Svaki fascinira.

Muški glas “Sićušne kamere su prvobitno razvijene za upotrebu u raketama, ali su njihovi tvorci, kada su napustili vojsku, bili ohrabreni da svoje ideje prenesu u civilni sektor. Ugradili su kameru u kapsulu. Pacijent je proguta, ona prolazi kroz organizam oko osam sati i usput napravi približno 50.000 snimaka za lekara”.

Još jedan izloženi primer je “remilk”. Predstavljen je princip pravljenja pravog mleka, ali bez životinja, koristeći preciznu fermentaciju, pomoću genetski modifikovanih mikroba. Proizvod je istog ukusa kao mleko, ali ne sadrži laktozu, holesterol, niti hormone rasta, a od njega se mogu praviti sir, jogurt, kefir.

Još jedna fascinanta i izuzetno praktična je mašina za branje voća.

Kodirana veštačkom inteligencijom, može da prepozna koju vrstu voća berete. Može da utvrdi da li je plod zreo za branje ili ne i što je najvažnije, može da radi neprekidno, 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji, bez ikakve ljudske intervencije.

Posetiocima su posebno atraktivne bile interaktivne digitalne naočare. Odnosno – naočare budućnosti. Kada ih stavite, ispred sebe vidite interaktivan meni, preko kog birate teme, a koje pokazuju kako bi mogao izgledati svet u narednim decenijama – od svakodnevice, kuhinjskih poslova, medicinskih pregleda ili vožnje letećim automobilima.

Ne moramo ići u budućnost da vidimo kako su, u zemlji gde spotiče pustinjska prioda, čovek i inovacije, odneli pobedu. SB Silvija Primer za to je Postorjenje za desanilizaciju Sorek. Ovde se naučno-tehnološkim procesom slana voda iz Sredozemnog mora prerađuje i postaje pijaća.

A da bi sve ovo stvarali ljudi, moraju biti u izuzetnoj formi - psihofizičkoj. Nije prevaziđena krilatica “U zdravom telu, zdrav duh”. Uz predivnu obalu Tel Aviva, više nego igde, videćete ljude koji džogiraju. To rade i u zoru, i u podne, i iza ponoći, bez obzira na vremenske uslove. A duh. Um i duh se oblikuju na vodećem izraelskom univerzitet za nauku, tehnologiju i inženjerstvo Tehnion. Ovde uči više od 15.000 studenata iz različitih država.

Foto: Kurir/Silvija Slamnig

“Imamo 18 fakulteta, od čega je 9 inženjerskih. Radimo na istraživanju obnovljive energije, veštačke inteligencije. Najvažnija su nam nova otkrića. Komapnije su veoma zainteresovane za naš rad, profesori rade u industriji, dok ljudi iz industrije dolaze kao gosti da drže predavanja”, kaže Viktor Kirk student na Tehnionu.

Pored Tehniona, simbol obrazovanja je i prebogata Nacionalna biblioteka Izraela, koja se nalazi u Jerusalimu i poseduje blizu 5 miliona knjiga i arhivskih materijala.

Sve je robotizovano Koriste se - napredne tehnologije i automatizovani sistemi za skladištenje i izdavanje knjiga, a glavna čitaonica je otvorena, i nju mogu posetitit i turisti. A mi kao turisti, naročito smo se opustili na košarkaškoj utakmici Makabija, koji je najtrofejniji izraelski klub i nacionalni ponos. Uprava Makabija je posebnu zahvalnost izrazila Srbiji, jer smo klubu iz Tel Aviva bili domaćini poslednje dve godine, kada sportski izraelski timovi nisu mogli da igraju “domaće” utakmice u svojoj zemlji zbog bezbednosnih razloga. Danas, život je vraćen u normalu, a turisti koji vole da spoje istoriju, religiju, toplu klimu, plaže, i još važnije, predivne i otvorene ljude, sve to mogu u Izraelu.