Prvi intervju Darka Tuševljakovića, dobitnika Ninove nagrade: "Za pola godine počinjem da pišem nešto novo"
Dobitnik Ninove nagrade kritike za najbolji roman godine objavljen u 2025. na srpskom jeziku jeDarko Tuševljaković za roman "Karota" ("Laguna"), saopšteno je juče na Kolarcu. Odluku o laureatu doneo je jednoglasno žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsednik), Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković. U finalu se našlo šest romana, pa su pored pobedničke "Karote" u konkurenciji bili "Balada o ubici i ubici i ubici" Dalibora Pejića, "Frau Beta" Laure Barne, "Besmrtne ludosti gospođe Kubat" Milana Tripkovića, "Razgovori s vješticom" Vladimira Vujovića i "Opatija Svetog Vartolomeja" Miloša Perišića.
- Između naslova koje je žiri smatrao ravnopravnim, roman ovog zrelog pisca nagradu je dobio jer je, između ostalog, jednu veliku traumu pretvorio u pitanje dostojno Sfinge, ukrštajući istorijske dileme sa složenim psihoanalitičkim poniranjima. Ispripovedana između mita, savremenosti i sećanja, pri čemu na mitskoj osnovi izrasta priča o stradanju pojedinca i kolektiva, "Karota" ukršta misteriju i tragediju. Napor da se pronađe ponešto drugačiji ugao svedočenja dao je jedno veoma čitljivo, ali istovremeno i zagonetno delo. Odluka je u završnici rasprave doneta jednoglasno - saopštio je žiri.
Darko nije krio zadovoljstvo zbog nove nagrade.
- Veću čast pisac u ovoj zemlji ne može da dobije u književnom smislu. Kad pišete roman, mnogo toga je neizvesno, prvo da li će ostati onako kako ste zamislili, ali i kad završite, ne možete znati kako će čitalac čitati tekst. Nekako se nadate da će on ostaviti što dublji trag. Kad se osvrnemo na spisak dobitnika Ninove nagrade, vidimo da su to imena koja su mahom formirala domaću književnost od sredine prošlog veka. Ovo je velika čast - priznao je Tuševljaković, koji već ima Andrićevu nagradu i Nagradu Evropske unije za književnost.
Šta je radnja romana
"Karota" je višeslojna drama pojedinca, adaptacija mita o Edipu, ali i psihološki roman o ličnoj i kolektivnoj drami devedesetih na našem području. Davorovo detinjstvo je mirisalo na Jadransko more, na oleandre, ali i na paljevinu. U suncem okupanom Zadru, družinu trinaestogodišnjaka, nesvesnu dolazećih senki rata, u nehajnoj igri i svakidašnjim dečačkim nevoljama veoma retko su ometale ozbiljne brige. Sve dok se naprasno nije promenilo sve...
Mnogo godina kasnije u Beogradu Davorov novi život obeležen je mutnim sećanjem na nekadašnje drugove, uz razna neizgovorena pitanja koja tinjaju ispod površine. Odgovore na njih potražiće kada s devojkom Ninom bude krenuo u Zadar, u susret svojoj prošlosti. Davor će tamo otkriti istine o sebi i o drugima, uspomene će dobiti nova značenja kada se raspire neočekivane nedoumice i osude. Od susreta do susreta, Davorova priča postaje priča o petorici dečaka koje je život zapljusnuo događajima i odnosima zbog kojih ni dan-danas neki nisu u stanju da oproste. Sebi ili drugima.
- Srećan ću verovatno biti kako dan bude odmicao, i dalje sam u određenom šoku. Knjiga je nastajala relativno dugo. Sadrži neke biografske elemente. U meni su se mešale dve emocije, olakšanje i veliki umor. Tek nakon završenog posla kao da me je stigao umor od te dve godine pisanja. Kao posle teškog ispita na fakultetu i onda vam je najbolje da legnete da spavate - zapazio je laureat.
"Karotu" je Kurir u novogodišnjem broju proglasio za roman godine. Darka smo upitali da li misli da će se njegov život sada promeniti za 180 stepeni.
- Knjiga sada svakako dobija novu pažnju. Svakom piscu ta situacija imponuje. Trudiću se da se, osim nekih novih obaveza, moja rutina previše ne promeni i nadam se da ću u sledećih pola godine krenuti pisanje nečeg novog. Voleo bih da zadržim svoje vreme i mir - poručio je Tuševljaković.