poslednje zbogom

Saučešće ministra kulture, Nikole Selakovića, povodom smrti Mirjane Šakote

Foto: ATAIMAGES
Rođena 1927. godine u Somboru, Mirjana Šakota je studirala istoriju umetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je diplomirala 1953. godine sa zapaženim uspehom.

Ministar kulture Nikola Selaković uputio je telegram saučešća povodom smrti Mirjane Šakote:

„Sa ogromnim bolom primio sam vest o odlasku uvažene teoretičarke umetnosti i vrhunskog stručnjaka za kulturno-istorijsko nasleđe Republike Srbije Mirjane Šakote. Jedan od bastiona kulturno-duhovnog bogatstva srpske istorije i Srpske pravoslavne crkve, ostavila je trajni pečat svojim radom i doprinela da srpski spomenici kulture, među kojima i Visoki Dečani, dobiju zaštitu Uneska i budu prepoznati kao značajna svedočanstva istorije za čitavo čovečanstvo a ne samo za našu zemlju. Večna joj slava i beskrajno hvala! Porodici, prijateljima, poštovaocima i saradnicima Mirjane Šakote upućujem duboko saučešće.“

Foto: Kurir/T.Ilić

Mirjana Šakota je, podsetimo, preminula 21. januara 2026. u 99. godini.Bila je istaknuta srpska istoričarka umetnosti i vodeći stručnjak za riznice srpskih manastira, među kojima su Visoki Dečani i Studenica. Od nje su se oprostili i u Visokim Dečanima, ističući njen nemerljiv doprinos očuvanju kulturno-istorijsko-duhovnog blaga Srpske pravoslavne crkve.

Rođena 1927. godine u Somboru, Šakota je studirala istoriju umetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je diplomirala 1953. godine sa zapaženim uspehom. Nakon studija posvetila se očuvanju kulturne baštine, radeći kao kustos u Institutu za zaštitu i naučno proučavanje spomenika kulture Republike Srbije, sa posebnim fokusom na pokretne kulturne spomenike manastirskih riznica.

Tokom karijere, Šakota se isticala detaljnim istraživanjem vizantijske i srednjovekovne srpske umetnosti, a njena dela su prevedena na više jezika, čime je njen rad dostupan naučnicima širom sveta. Među značajnijim publikacijama su: „Dečanska riznica“ (1984; englesko izdanje 2017); „Studenička riznica“ (1986); „Riznica manastira Banje kod Priboja“ (2007); Koautorska knjiga „Manastirske riznice u Srbiji“ (1994); „Dečanski ferman“ (2017), detaljna studija osmanskih dokumenata iz arhive manastira Dečani

Stručni doprinos i uticaj

Manastir Visoki Dečani podsetio je večeras da su njeni nalazi i istraživanja korišćeni u akademskim radovima i procesima nominacije srpskih manastira za UNESCO zaštitu, uključujući i same Dečane.

Šakota je dokumentovala i štitila srpsko crkveno nasleđe, ističući sintezu vizantijskih i zapadnih tradicija u srednjovekovnoj umetnosti, naglašavajući značaj crkvenog nameštaja, liturgijskih predmeta, votivnih darova i rizničkog kulturnog nasleđa manastira kojima je stručno rukovodila, navode u manastiru.

Tokom svog života održavala je bliske veze sa igumanima i monaštvom manastira, posebno Visokim Dečanima i Studenicom, a njena predanost očuvanju duhovnog i kulturnog bogatstva ostaje trajno nasleđe, istakli su dečanski monasi.

Opelo i sećanje

Mirjana Šakota je živela mirno u Beogradu sve do smrti. Opelo će se služiti na Novom groblju u Beogradu u subotu, 24. januara, u 15 sati.

Njeno ime i delo ostaju simbol predanosti srpskoj umetnosti i crkvenoj kulturi, a večan joj spomen! – od Šakote su se u javnosti oprostili Dečanci, koji će joj poštovanje odati i u samom činu upokojenja sutra na Novom Groblju.

Video: Nikola Selaković, govor o Ivi Andriću na italijanskom jeziku

This browser does not support the video element.

00:31
Nikola Selaković govor o Ivi Andriću na italijanskom jeziku Izvor: Kurir televizija