MOŠTI OGNJENE MARIJE U GLOGONJU: Pravoslavni vernici još danas mogu da im pristupe i da se poklone svetiteljki (FOTO)
Mošti Ognjene Marije, odnosno Svete velikomučenice Marine, stigle su pre tri dana u Rumunsku pravoslavnu crkvu Uspenja Presvete Bogorodice i biće tu još danas, do 3. februara, kako bi vernici mogli da im pristupe i poklone joj se.
Povodom prenosa moštiju održana i Sveta arhijerejska liturgija.
Sveta Marina je živela krajem 3. i početkom 4. veka i stradala kao mučenica u vreme žestokih progona hrišćana za vladavine rimskog cara Dioklecijana. Prema crkvenom predanju, bila je ćerka neznabožačkog žreca, ali je rano primila hrišćanstvo, zbog čega je bila izložena teškim mučenjima, a potom i pogubljena.
Pravoslavna crkva Svetu velikomučenicu Marinu proslavlja kao zaštitnicu od bolesti, naročito teških i iznenadnih, ali i kao svetiteljku kojoj se vernici mole za duhovnu snagu, isceljenje i zaštitu od zla. U srpskom narodu poznata je kao Ognjena Marija i njen praznik, koji se obeležava 30. jula, smatra se jednim od najpoštovanijih letnjih praznika, praćen brojnim narodnim običajima i verovanjima.
Prema crkvenom predanju, nakon njenog stradanja u Antiohiji Pisidijskoj u 4. veku, mošti su u prvim vekovima hrišćanstva čuvane na Istoku. Do početka 10. veka nalazile su se u Antiohiji, odakle su prenete u Carigrad. U vizantijskom periodu mošti Svete Marine počivale su u jednom od carigradskih hramova, gde su bile veoma poštovane, sve do pada Carigrada 1204. godine.
Posle tog perioda, delovi moštiju su prenošeni na različita mesta. Značajan deo moštiju danas se nalazi u Grčkoj, u Atini, u hramu posvećenom Svetoj Marini, gde se čuvaju kao velika svetinja i gde im vernici redovno pristupaju. Posebno poštovana relikvija je njena desnica, koja se nalazi na Svetoj Gori, u manastiru Vatopedu, gde se čuva vekovima i smatra čudotvornom.
Delovi moštiju Svete Marine nalaze se i u drugim pravoslavnim zemljama. U Rumuniji se u pojedinim manastirima i crkvama čuvaju čestice njenih moštiju, koje su u različitim istorijskim periodima darivane ili prenošene iz većih duhovnih centara, pre svega sa Svete Gore. Upravo iz takvih riznica mošti se povremeno donose u druge hramove radi poklonjenja vernika.
Manje čestice moštiju Svete Marine mogu se naći i u pojedinim hramovima u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Bugarskoj, najčešće kao deo antiminsa ili u kivotima sa moštima više svetitelja. U Rimokatoličkom svetu, delovi moštiju povezanih sa Svetom Marinom takođe se čuvaju u Italiji, gde je njen kult bio snažan u srednjem veku.
Kurir.rs/Dnevnik