"Niste vi veći Srbi od mene!" Uloga Svetog Save bila je opasan zadatak za srpske glumce "Dobijao sam pretnje da ću biti likvidiran"
Lik Svetog Save, Rastka Nemanjića, jedan je od najosetljivijih, ali i najsloženijih likova u srpskoj kulturi. Umetnici koji su se usudili da ga tumače nisu se suočavali samo sa glumačkim izazovima, već i sa ideološkim pritiscima, javnim osudama, istorijskim očekivanjima i ličnim posledicama.
Zato ne čudi što je, tokom više od tri decenije, tek nekolicina glumaca igrala Svetog Savu; i gotovo svi su izašli iz tog iskustva trajno obeleženi, piše Srbija Danas.
Žarko Laušević – uloga koja je promenila život
Pozorišna predstava "Sveti Sava", izvedena 31. maja 1990. godine u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, ostala je jedan od najmračnijih događaja u istoriji jugoslovenskog teatra. U naslovnoj ulozi bio je Žarko Laušević, tada u zenitu karijere, u predstavi rađenoj po tekstu Siniše Kovačevića.
Laušević je tad bio u zenitu popularnosti i u predstavi je igrao naslovnu ulogu, za koju je dobio Sterijinu nagradu 1990. u Novom Sadu, ali i mnoge druge.
"Kad sam istu predstavu pokušao da odigram u svom matičnom pozorištu, dogodio se jedan od najmračnijih događaja u istoriji jugoslovenskog teatra. Vojislav Šešelj, lider Radikalne partije, pojačan sa jednim bivšim popom, Žarkom Gavrilovićem i njegovom Svetosavskom strankom, divljački su prekinuli moju predstavu i onemogućili njeno izvođenje", zabeležio je u svojoj knjizi poznati glumac. Problem je bila scena seksa - Sveti Sava u ovoj predstavi pre nego što se zamonašio vodi ljubav, što je za pomenute očigledno bilo jako uvredljivo po lik i delo jednog sveca. Pedesetak pripadnika takozvanog Srpskog omladinskog bloka, predvođenih Žarkom Gavrilovićem i Vojislavom Šešeljem, pojavilo se na galeriji JDP-a, odakle su urlali patriotske parole, psovke i kletve upućene umetnicima. Uprkos tome, glumci su izašli na scenu.
"Ja vas najlepše molim da svoj sud, ma kakav on bio, sačuvate za kraj predstave", poručio je Laušević, a onda se dogodila scena koja i danas stvara jezu. "Tragično danas izgledaju snimci na kojima se čuje kako glasovi glumaca pokušavaju da nadjačaju glasove rulje; tragično izgleda izlazak Aleksandra Berčeka na scenu i pokušaj da umiri publiku; tragično je svedočenje o tome kako je Milena Dravić otišla na galeriju u mirovnu misiju; tragična je Lauševićeva molba Gavrilovićevim pitomcima da "svoj sud, kakav god on bio", sačuvaju za kraj predstave. Najjezivija i gotovo proročanska je scena kada Laušević, u srednjovekovnom kostimu, s rukom na grudima i uplakanim glumcima iza sebe, smirenim glasom izgovara: "Odigraćemo celu predstavu. Niste vi veći Srbi ni od mene, ni od Siniše Kovačevića, ni od bilo kog učesnika ovde. Počećemo ispočetka", piše Vreme.
U knjizi "Godina prođe, dan nikada", Laušević je taj trenutak označio kao početak svoje tragične sudbine. Zbog pretnji smrću bio je primoran da otkaže predstave, živi pod policijskim savetima i nabavi oružje radi lične bezbednosti.
- Da nije bilo te noći, ne bih dobijao pretnje da ću biti likvidiran. Iz istog razloga sam, po savetu policije, kupio pištolj - zapisao je Laušević.
Predstava više nikada nije igrana, a lik Svetog Save i Nemanjića decenijama je praktično nestao iz ozbiljne pozorišne i filmske obrade.
Dragan Mićanović – Sveti Sava pod lupom savremene javnosti
Tek krajem druge decenije 21. veka, Sveti Sava se vratio u igranu formu, u seriji "Nemanjići – rađanje kraljevine", gde ga je tumačio Dragan Mićanović.
Glumac je otvoreno govorio o reakcijama koje nisu bile nimalo blage:
- Očekivao sam veliko interesovanje, ali ne i ovako žestoke i emotivne reakcije. Ljudi se danas strasno bave kritikom umetnosti.
Mićanović je naglašavao osećaj odgovornosti:
- Za svakog glumca postoji odgovornost. Bilo da glumim Roma, Hamleta ili Rastka, uvek ću dati sve od sebe.
Uloga Svetog Save ostavila je i lični trag:
- Bio sam prilično smiren i spokojan tokom rada. Ostao mi je osećaj duhovnosti.
Ali je jasno povukao granicu između sebe i lika:
- Ne bih mogao poput Rastka da se odreknem ovozemaljskog života i da se zamonašim. Ne vidim sebe u toj priči.
Andrej Pipović – mladi Rastko između vere i sveta
Lik mladog Rastka Nemanjića u istoj seriji tumačio je Andrej Pipović. Nakon burnih reakcija na pilot-epizodu, upravo je on bio jedan od retkih aktera koji su dobili gotovo jednoglasne pohvale.
- Burnu reakciju javnosti razumem kao posledicu visokih očekivanja. Ovo je igrana serija, ne dokumentarna.
Posebno snažan odjek imala je scena zamonašenja:
- To je bio jedan od lepših događaja u mom životu. Nadam se da sam taj legendarni trenutak prikazao na odgovarajući način.
Pipović je podsetio i na suštinu projekta:
- Smisao serije je da podseti ljude na izuzetan period naše istorije, a ne da ispravlja sve nedoumice koje su se nakupile kroz vekove.
Film koji se i dalje čeka
Iako je najavljivan kao prvi igrani film o Svetom Savi, projekat "Princ Rastko srpski", po scenariju Milovana Vitezovića, i dalje ostaje primer koliko je ova tema teška za realizaciju čak i danas.
Česte odgode i dileme oko glumačke podele svedoče o strahu koji i dalje prati pokušaje da se Sveti Sava prikaže u igranoj formi.
Posebno mesto u savremenim pokušajima da se lik Svetog Save prikaže u igranoj formi zauzima Filip Hajduković, koji je izabran za glavnu ulogu u najavljivanom filmu.
Iako je film više puta odlagan i do 2026. godine nije realizovan, sama činjenica da je Hajduković bio izabran za Rastka govori o nameri autora da se Sveti Sava prikaže kao mladi čovek, a ne samo kao kanonizovani svetitelj.
Dokumentarac
Važan izuzetak u prikazima Svetog Save predstavlja dokumentarni film "Gora Preobraženja: Priča o Svetom Savi" iz 2016. godine, u režiji Hadži-Aleksandra Đurovića, po scenariju Ljiljane Habjanović Đurović. Film je sniman na autentičnim lokacijama vezanim za Savin život – od Rasa, Deževa i Studenice, do Hilandara, Žiče, Mileševe i Vračara – i hronološki prati njegov put od princa do utemeljitelja autokefalne Srpske pravoslavne crkve.
Za razliku od igranih ostvarenja, dokumentarac je bio lišen polemika i pritisaka, što dodatno potvrđuje koliko je upravo igrano tumačenje Svetog Save ostajalo najosetljivije i najrizičnije polje za umetnike.
(Kurir.rs/ Srbija Danas)
Bonus video: