BRANKO PEŠIĆ: Čovek koji je u velikoj meri zaslužan za današnje srce Beograda
Izložba „Hram Svetog Save: Od ideje do kupole“, koja prikazuje nastanak i izgradnju jednog od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu, u čijoj je realizaciji značajnu ulogu imao istaknuti stručnjak i arhitekta Branko Pešić (1921-2006), otvorena je u Parohijskom domu uz Spomen-hram Svetog Save na Vračaru, u okviru Svetosavskih dana i obeležavanja 850 godina od rođenja najznačajnijeg srpskog svetitelja.
Velika dela obeležavaju stoleća i milenijume, obogaćuju čitave narode, dela koja su dodir božanskog na zemlji, a često su nastala zahvaljujući talentu vrednih, požrtvovanih i skromnih pojedinaca čije ime katkad izbledi, pa za delo svi znaju, ali ne i za njegove stvoritelje.
Lična biblioteka
Jedan od najznačajnijih neimara srpske arhitekture Branko Pešić (1921-2006) veoma je cenjen širom sveta, ali nije dovoljno poznat široj javnosti u Srbiji. Pešić je u velikoj meri zaslužan za današnje lice (bolje reći: srce) Beograda. Ugovor o poklonu njegovog legata Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju Adligat, gde već duže od deceniju rade Muzej knjige i putovanja i Muzej srpske književnosti, potpisala je još 2020. godine njegova supruga Milena Pešić. Počastvovan sam što ću lično učestvovati u čuvanju za naredne generacije knjiga iz njegove lične biblioteke, značajne foto-dokumentacije, ličnih predmeta, kao i dragocenog arhivskog materijala, među kojima je naročito značajna građa vezana za izgradnju Novog Beograda, Beograđanke i Hrama Svetog Save.
Pešić je bio projektant, šef gradilišta i biroa u Direkciji za izgradnju Novog Beograda (1947-1951), profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu (1951-1986). Dva najznačajnija simbola Beograda projektovao je upravo on, pa je postao poznat kao „otac Beograđanke i kum Hramu Svetog Save“.
Branko Pešić je velikan srpske arhitekture. Na mnogobrojnim konkursima dobio je više od dvadeset nagrada, a realizovao je stotinak projekata. Beograđanka i Hram Svetog Save su njegova remek-dela, ali među njegovim ostvarenjima je i tridesetak crkava i konaka širom bivše Jugoslavije, od kojih su neka rešenja pravi biseri arhitekture. Realizovao je i više od sedamdeset paviljona jugoslovenskih izložbi u inostranstvu, od Pariza, Kaira, Moskve, Pekinga i Dubaija do Sao Paula, Njujorka i San Franciska.
Na divljenje
Najvišu građevinu na Balkanu - Palatu Beograd, visine sto metara i ukupne površine 40.000 kvadrata, Pešić je uradio na divljenje i struke i javnosti. Samo u izgradnji Beograđanke učestvovala su 74 preduzeća sa oko deset hiljada radnika, od kojih niko nije nastradao niti se povredio uprkos visini zgrade.
Još veći i komplikovaniji poduhvat predstavljao je nastavak gradnje Hrama Svetog Save, jedne od najvećih crkava na svetu (samo je površina prizemlja 3.255 kvadrata) pedeset godina posle započetih radova, na poziv patrijarha Germana. Pored ogromnog stručnog angažovanja, Pešić je našao vremena da se lično bavi i sakupljanjem sredstava za izgradnju hrama. U tom cilju je održao mnogobrojna predavanja i izložbe u zemlji i širom sveta, od Australije do Velike Britanije. Za svoj rad na Hramu nije tražio niti dobijao platu; smatrao je taj rad svetom dužnošću i svojim ličnim prilogom. Tehničko rešenje podizanja kupole od četiri hiljade tona sa šesnaest dizalica, koja je u potpunosti izgrađena na zemlji, u unutrašnjosti hrama, delo sjajnih konstruktera Pešićevog tima iz preduzeća „Trudbenik“, bilo je naročito važan podvig srpskog građevinarstva. Više od dve hiljade stručnjaka iz celog sveta pratilo je ovaj jedinstveni građevinski poduhvat, što dovoljno govori o značaju ovog događaja u svetskim okvirima.
Za svoj rad nagrađen je Ordenom rada prvog reda, Ordenom zasluga za narod, Ordenom Svetog Save prvog reda „za desetogodišnje sagorevanje na projektovanju i vršenju nadzora izgradnje Spomen-hrama Svetog Save“, a posthumno Velikim krstom kraljevskog ordena Belog orla.
U saradnji sa Udruženjem Adligat, „Pošta Srbije“ je objavila poštansku marku s likom Branka Pešića, a ko želi više da sazna o srcu Beograda i jednom od najznačajnijih srpskih projektanata, ovih dana treba da se uputi do Parohijskog doma Hrama Svetog Save.