UŽIVO NA KURIR TELEVIZIJI Milan Knežević u "Puls Srbije vikend": Tražimo izjednačavanje srpskog jezika sa crnogorskim
Crna Gora je na ivici redefinisanja same sebe. Pitanje više nije ko je u vlasti, već čija je država. Srpski jezik, državljanstvo, simboli, odnosi sa Srbijom, sve je otvoreno.
Milan Knežević povukao je potez koji može promeniti političku mapu. Da li je ovo početak nove većine, ili početak ozbiljne destabilizacije? Slede dani u kojima se odlučuje identitet Crne Gore.
Na ovu temu za emisiju "Puls Srbije Vikend" govori predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.
Gostovanje pratite uživo na Kurir televiziji.
"Poslali su 700 policajaca da uhapsi čitavo jedno selo"
Izgradnja kolektora za prečišćavanje otpadnih voda izazvala je pobunu meštana Botuna, a Knežević ih je podržao:
- Nije samo to razlog, već činjenica da je Vlada Crne Gore poslala 700 policajaca da uhapsi celo jedno selo. Nije ostao jedan policajac u Crnoj Gori kada su krenuli da hapse građane jer su se pobunili protiv ove gradnje. Radi se o paradoksu i visokoruptivnom ugovoru u kojem Podgorica sa turskim izvođačima i KFF bankom na silu želi da izgradi kolektor u drugoj opštini koja je već doživela ozbiljnu ekološku devastaciju zbog štetnog uticaja aluminijuma - kaže Knežević.
On dodaje da u ovom selu svaka druga kuća ima onkološkog bolesnika, a za 20 godina umrlo je preko 120 stanovnika od najtežih onkoloških bolesti.
- U Gornjoj Zeti rađaju se deca sa autizmom i malignim bolestima. Crna Gora ima nekoliko najcrnjih ekoloških tačaka, a Botun i Zeta su najcrnje. Poslati tamo 700 policajaca da uhapsi čitavo selo je sve ono protiv čega sam se borio 2020. godine. To su isti policajci koji su 2020. godine za vreme Mila Đukanovića gušili procese litija u Crnoj Gori.
"Pokrenuli smo identitetska pitanja zbog većinskog srpskog jezika"
Knežević podseća da dajući podršku gospodinu Spajiću 2024. godina uslovljavaju dalju saradnju sa njim ukoliko se Rezolucija o Jasenovcu ne usvoji.
- Ona je usvojena negde u junu mesecu, a mi smo dobili sankcije Hrvatske i zabranjen nam je ulaz u Hrvatsku. Ja sam saopštio premijeru da planiramo da pokrenemo identitetska pitanja, posebno nakon popisa gde je srpski jezik većinski. Ne tražimo odstranjivanje crnogorskog jezika, već izjednačavanje - kaže Knežević.
Knežević dodaje da oni kojih se Crna Gora odrekla 2005. godine i žive u Srbiji, a ostali su bez crnogorskoj državljanstva, treba da imaju sva prava i oaveze kao crnogorski državljani, izuzev prava glasa.
- Tražili smo da narodna zastava, istorijska, trobojka iz 1905. bude normirana kao narodna zastava, ne dirajući crnogorski barjak koji je izglasan 2004. godine kada smo protestovali zbog ubistva vlasnika i urednika dnevne novine "Dan" - kaže Knežević.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs