Planeta

ON JE PREGOVARAO SA MILOŠEVIĆEM U BOMBAMA ZASUTOM BEOGRADU: Sloba ugostio Džesija Džeksona tokom najtežih dana NATO agresije - evo šta su se dogovorili (VIDEO)

Foto: Faye Sadou / imago stock&people / Profimedia, Profimedia
Džesi Džekson, koji je danas preminuo, pregovarao je sa Miloševićem o oslobađanju američkih vojnika za vreme bombardovanja Jugoslavije 1999.

Džesi Džekson, vođa pokreta za građanska prava i bivši predsednički kandidat u SAD, koji je danas preminuo, pregovarao je sa nekadašnjim predsednikom Jugoslavije Slobodanom Miloševićem o oslobađanju američkih vojnika za vreme bombardovanja Jugoslavije 1999.

Džesi Džekson Foto: Mike Stewart/AP

Sa Miloševićem pregovarao o o oslobađanju trojice zarobljenih američkih vojnika 1999. godine

On je sa nekadašnjim predsednikom Jugoslavije Slobodanom Miloševićem pregovarao o oslobađanju trojice zarobljenih američkih vojnika 1999. godine.

Džekson je u Beograd stigao na čelu delegacije koja je, posle dva sastanka sa Miloševićem, izdejstvovala puštanje trojice američkih vojnika.

Po povratku u Ameriku, tadašnjem predsedniku Bilu Klintonu odneo je Miloševićevo pismo i rekao da "izraz dobre volje vlasti u Beogradu ne treba da ostane bez odgovora". Bombardovanje je trajalo još dve sedmice, objavila je Radio-televizija Srbije.

Izdejstvovao je oslobađanje poručnika Roberta Gudmana iz Sirije 1984. godine kao i oslobađanje više od 700 stranih žena i dece 1990. koji su držani posle iračke invazije Kuvajta.

Klinton mu dodelio najviše američko civilno odlikovanje

Predsednik SAD Bil Klinton mu je dodelio 2000. predsedničku medalju za slobodu, najviše američko civilno odlikovanje.

Njegov kolega, lider za građanska prava sveštenik Al Šrepton rekao je da je njegov mentor bio lider koji je menjao američku naciju i svet.

Iako je imao velike zdravstvene teškoće na kraju života koje su uticale na njegovo kretanje i govor, Džekson je nastavio da protestuje protiv rasne nepravde i u eri pokreta Crni životi su važni, a 2024. se pojavio na sastanku Demokratske nacionalne konferencije u Čikagu da pokaže podršku za rezoluciju koja podržava primirje u ratu Izraela i Hamasa.

Predsednik Tramp izjavio saučešće Džeksonovoj porodici

Američki predsednik Donald Tramp se oglasio na svom nalogu na Truth Social povodom smrti Džesija Džeksona.

"Džesi Džekson je preminuo u 84. godini. Dobro sam ga poznavao, mnogo pre nego što je postao predsednik. Bio je dobar čovek, sa puno ličnosti, hrabrosti i „ulične pameti“.

Bio je veoma društven - neko ko je zaista voleo ljude! Uprkos činjenici da me nitkovi i ludaci sa radikalne levice, SVIH demokrata, lažno i dosledno nazivaju rasistom, uvek mi je bilo zadovoljstvo da pomognem Džesiju na tom putu.

Godinama sam obezbeđivao kancelarijski prostor za njega i njegovu Duginu koaliciju u Tramp zgradi na Vol stritu 40; odgovorio sam na njegov zahtev za pomoć u usvajanju i potpisivanju REFORME KRIVIČNOG PRAVOSUĐA, kada nijedan drugi predsednik nije hteo ni da pokuša; sam promovisao i usvojio dugoročno finansiranje za Istorijski crne koledže i univerzitete (HBCU), što je Džesi voleo, ali i što drugi predsednici ne bi uradili; odgovorio sam na Džesijevu podršku za „Zone mogućnosti“, najuspešniji paket ekonomskog razvoja do sada odobren za crnaško stanovništvo i još mnogo toga.

Džesi je bio sila prirode kao malo ko pre njega.

Imao je mnogo veze sa izborom, bez priznanja ili priznanja, Baraka Huseina Obame, čoveka koga Džesi nije mogao da podnese. Mnogo je voleo svoju porodicu i njima upućujem najdublje saučešće. Džesi će nam nedostajati! Predsednik DONALD DŽ. TRAMP"

Biografija Džesija Džeksona

Džekson je bio štićenik Martina Lutera Kinga, a posle Kingovog ubistva, smatrao se njegovim naslednikom. Kao mladi organzator u Čikagu Džekson je bio pozvan da se sastane s Kingom u Memfisu u Motelu Lorejn neposredno pre nego što je King ubijen na tom mestu 4. aprila 1968.

Foto: Mike Stewart/AP

U dva navrata, 1984. i 1988. godine borio se da dobije mesto kandidata demokrata za predsedničke izbore.

Tokom života Džekson je vodio niz akcija u SAD i inostranstvu, zalažući se za siromašne, nedovoljno predstavljene osobe po pitanjima od glasačkih prava, i šansi za posao do obrazovanja i zdravstva.

Imao je uticaj u inostransvu, sastajao se sa svetskim liderima i imao diplomatske pobede.

(Kurir.rs/Beta)