doza pravi razliku

Da li kafa šteti kod najčešće aritmije? Stručnjaci sa Harvarda došli do neočekivanog otkrića

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Pacijenti koji su pili kafu imali su 39 odsto manji rizik od klinički dijagnostikovane ponovne aritmije Foto: Shutterstock
Novo istraživanje pokazalo je manji rizik od ponovne pojave aritmije kod osoba koje svakodnevno piju kafu, ali ne u proizvoljnoj dozi.

Osobama sa atrijalnom fibrilacijom često se savetuje da ograniče ili izbegavaju kafu, jer se veruje da kofein može da pokrene epizodu aritmije. Međutim, nova studija pokazuje suprotan efekat - jedna šolja kafe dnevno povezana je sa manjim rizikom od ponovne pojave atrijalne fibrilacije.

Da li se aritmija može trajno smiriti

Kod atrijalne fibrilacije srčani ritam može da se vrati u normalu, a kod nekih pacijenata tako i ostaje godinama. Ipak, kod velikog broja obolelih aritmija se vremenom ponovo javlja, zbog čega se govori o njenoj ponovnoj pojavi.

U istraživanju je učestvovalo 200 osoba sa perzistentnom atrijalnom fibrilacijom koje su i ranije redovno pile kafu. Nakon terapije kojom je uspostavljen normalan srčani ritam, učesnici su nasumično podeljeni u dve grupe. Jedna grupa svakodnevno je pila najmanje jednu šolju kafe sa kofeinom ili espreso, dok je druga grupa u potpunosti izbegavala kafu i sve proizvode koji sadrže kofein.

Tokom narednih šest meseci, osobe koje su pile kafu - u proseku jednu šolju dnevno - imale su 39 odsto manji rizik od ponovne pojave atrijalne fibrilacije u poređenju sa onima koji su izbegavali kofein.

Osobe koje su pile jednu šolju kafe dnevno imale su 39 odsto manji rizik od ponovne pojave atrijalne fibrilacije Foto: Shutterstock

Autori studije navode da kofein i druga jedinjenja iz kafe mogu da utiču na srčani ritam kroz više mehanizama. Između ostalog, kafa može da smanji upalne procese, snizi krvni pritisak i podstakne veću fizičku aktivnost, što sve zajedno doprinosi manjem riziku od aritmija.

Prvi znak može da bude i šlog

Atrijalna fibrilacija je najčešći poremećaj srčanog ritma kod odraslih. Srce tada ne kuca pravilno, već ubrzano i nepravilno, što može da dovede do stvaranja krvnih ugrušaka, moždanog udara i srčane slabosti. Rizik raste sa godinama, a često je povezana sa povišenim pritiskom, gojaznošću i bolestima srca.

Najčešća artmija može da prođe bez tegoba, ali kod mnogih izaziva lupanje srca, preskakanje ili nepravilan rad, osećaj slabosti, zamaranje, vrtoglavicu i kratak dah. Kod nekih osoba prvi znak može da bude i moždani udar.

Izvor: Health.harvard.edu/Zdravlje.kurir.rs

Apsolutna aritmija je ogroman rizik za ŠLOG: Kardiolog upozorava na ZNAKE koje nikako ne smete da ignorišete