PETI DAN RATA NA BLISKOM ISTOKU Analitičari: Može potrajati nedeljama, taj prostor više nikada neće biti isti
Sukob na Bliskom Istoku ušao je u peti dan, a broj žrtava premašio je hiljadu ljudi. Izrael i SAD nastavili su napade na mete u Iranu. Američka podmornica potopila je iransku fregatu kod Šri Lanke, dok su izraelske trupe ušle kopneno u Liban. Iranska balistička raketa ispaljena je prema Turskoj, ali ju je NATO protivvazdušna odbrana oborila.
Francuska je poslala nosač aviona "Šarl de Gol" u Sredozemno more, kao i dodatne PVO sisteme i borbene avione Rafale. Grčka je rasporedila ratne brodove kako bi čuvala Kipar, koji je prethodno pogođen iranskim dronom. Napetost na Bliskom Istoku je ogromna.
Američki ministar rata Pit Hegset izjavio je da je „Iran pokušao da ubije predsednika Trampa“. Iran nastavlja da preti istorijskim udarom, dok Amerika i Izrael ne nameravaju da odustanu dok ne ispune svoje ciljeve. Postoji i zabrinutost da li će se u sukob uključiti zalivske zemlje, koje kao kolateralnu štetu trpe iransko bombardovanje.
Gosti koji su komentarisali aktuelne događaje na Bliskom Istoku u emisiji "Usijanje" su: Milovan Božinović, nekadašnji ambasador Srbije u Nemačkoj, Ljubomir Đurić, potpredsednik Centra za nacionalnu politiku i Aleksandar Stanković, politički analitičar.
Milovan Božinović komentarisao je kako ocenjuje tok rata na Bliskom Istoku u poslednjih pet dana i da li se slaže sa izjavom Donalda Trampa da je rat preventivnog tipa:
- To da je rat preventivnog tipa je jedan izgovor koji se često sreće. Naime, svi vode ratove iz nekih humanih razloga koji se mogu opravdati, a posle se vidi jedna grublja istina iza tih fraza. Što se tiče toka ovog rata, on pokazuje potencijal da se produži možda i narednih nekoliko nedelja, možda i više. Sve njegove posledice, kojih je već sada mnogo, trajat će dugo, i taj region više nikad neće biti ono što je bio - zaključuje Božinović.
Ljubomir Đurić ukazuje na haotičnost i nedoslednost u poslednjih pet dana:
- Ono što možemo da vidimo u prethodnih pet dana jeste poprilično haotičan broj izjava, koje se potpuno međusobno negiraju. Čak i evakuacije američkih državljana sa Bliskog Istoka pokazuju da nema baš nekog velikog plana, to jest, da plan ne funkcioniše kako treba. Neosiguravanje ambasada i osoblja, kao i mnogo drugih stvari koje bi morale da se dese, jasno pokazuje haos - kaže Đurić i dodaje da ovaj rat nimalo ne liči na ratove koje je Amerika vodila prethodnih dvadeset godina.
- U teoriji ratovanja, preventivni ratovi se koriste kada postoji sumnja da bi moglo doći do neke pretnje. Dakle, preventivna akcija bi značila da ne znate da će se nešto dogoditi, ali pokušavate da to sprečite. Izraelci i Amerikanci su ovo uradili jer su slutili da Iran može da preduzme nešto veće. Sa takvim razmišljanjem se ne mogu složiti, jer zaista nije bilo opasnosti. Da bi Iran ugrozio Izrael, morali bi da naprave nuklearnu bombu i izvrše atomski napad - zaključuje Stanković.
Da li je Iran stvarna pretnja izraelskoj bezbednosti?
Stanković ističe da je nemoguće da neko ne zna koliko oružja poseduje Iran, jer je nemoguće da ne znate koliko raketa ima vaš najveći neprijatelj. Njemu to više liči na pronalaženje razloga za rat, jer Izrael kao država svoju bezbednost apsolutno temelji na svojoj „paranoji“.
- Iran je želeo da nastavi u svom represivnom modelu i da baštini to svoje klerikalno tumačenje islama. Svako dalje širenje Irana iz ovog ugla njemu deluje nemoguće, čak i bez ovih napada koji su se desili. Dakle, da je Iran pokušao bilo kakvim dejstvom, dobili bi „preko glave“ istog trenutka - zaključuje Stanković.
- Ako imate tako težak konflikt, kao što je sukob između Amerike, odnosno Izraela, i Irana, i ako očekujete da ćete ga rešiti miroljubivo, što bi valjda trebalo da bude prvi cilj svake politike – onda ne možete ubiti simbole te države i eliminisati ih na takav način kao što su oni uradili. Oni su do te mere obezvredili izglede da se to reši mirnim putem, da iz toga može izbiti još veći rat. To je zaista istorijski skandal - dodaje Božinović.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs