PORAŽAVAJUĆI REZULTATI

EKSPLOZIJA USTAŠTVA, SVAKI ČETVRTI HRVAT MLAĐI OD 24 GODINE STAO BI UZ NDH: Šokantni rezultati istraživanja, jedan podatak posebno ZABRINJAVAJUĆ

Foto: Profimedia
Nedavna analiza Instituta za društvena istraživanja sprovedena prošle jeseni pokazala je zabrinjavajuć skok podrške mladih Hrvata NDH i ustaštvu

Gotovo svaki četvrti Hrvat mlađi od 24 godine danas bi stao na stranu ustaških jedinica Nezavisne Države Hrvatske kada bi morao da bira stranu u Drugom svetskom ratu, pokazala je nedavna analiza Instituta za društvena istraživanja sprovedena prošle jeseni, neposredno nakon koncerta Marka Perkovića Tompsona na Hipodromu.

Dalmatinci, muškarci i glasači HDZ-a i Domovinski pokret su u prvim redovima toga.

Istraživači su u anketi ispitanicima postavili jednostavno pitanje: na čiju biste stranu stali u Drugom svetskom ratu: antifašističkog partizanskog pokreta ili jedinica NDH?

Povećana podrška NDH, opasna društvena podela

Kada je identično istraživanje sprovedeno pre pet godina, stranu ustaške države biralo je 11 odsto Hrvata. Danas taj broj iznosi 17 odsto.

S druge strane, blago je porastao i broj onih koji biraju antifašiste (sa 26 na 30 odsto), dok se drastično smanjio broj neopredeljenih.

Nikola Petrović, sociolog i jedan od autora istraživanja, upozorava da ovi podaci ukazuju na opasnu društvenu polarizaciju.

Najalarmantnija je demografska slika: NDH sada podržava čak 22 odsto mladih između 18 i 24 godine, kao i svaki peti Hrvat starosti između 25 i 34 godine.
Nasuprot njima, starije generacije (preko 55 godina) u najvećoj meri (svaki treći) staju na stranu antifašista.

Uticaj Tompsona: Zašto mladi skreću udesno?

Na pitanje šta je uzrok ovako oštrog skretanja omladine ka ekstremnoj desnici, sociolog Petrović ukazuje na koketiranje političkog "mejnstrima" sa ustaškom ikonografijom.

Sve je kulminiralo Tompsonovim koncertom, koji je okupio pola miliona ljudi, mahom mladih, gde se masovno uzvikivao pozdrav "Za dom spremni".

"Guranje jednog kontroverznog pevača u politički mejnstrim sigurno je uticalo na proces normalizacije ekstremno desnih stavova. Tome je doprinelo uključivanje HDZ-a u promociju pevača, priznanje potpredsednika Vlade Ivana Anušića da je i sam uzvikivao taj pozdrav, kao i njegovo nekažnjeno korišćenje u Saboru," objašnjava Petrović.

Globalni geopolitički trendovi: jačanje ekstremne desnice širom Evrope

On dodaje da ne treba ignorisati ni globalne geopolitičke trendove - od rata u Ukrajini (koji je legitimizovao pozdrav "Slava Ukrajini", što hrvatska desnica vidi kao pandan svom pozdravu), do jačanja ekstremne desnice širom Evrope (Đorđa Meloni u Italiji, AfD u Nemačkoj).

Milanovićev uticaj

Kada je reč o stranačkoj pripadnosti, istraživanje donosi jedan potpuno neočekivan podatak.

Pre pet godina, manje od 3 odsto birača levo orijentisanog SDP-a podržavalo je NDH. Danas to čini čak 15 odsto!

Petrović ovaj petostruki rast podrške ustaškoj državi unutar tradicionalno antifašističke stranke objašnjava isključivo retorikom jedne osobe - predsednika Hrvatske Zorana Milanovića, i njegovim oštrim zaokretom udesno tokom predsedničkog mandata.

Ipak, više od polovine birača SDP-a i platforme "Možemo!" i dalje čvrsto stoji uz antifašiste.

Sa druge strane spektra, broj glasača HDZ-a koji podržavaju ustašku državu skočio je sa 17 na gotovo 30 odsto.

U redovima Domovinskog pokreta situacija je još radikalnija - čak 40 odsto njihovih birača bira NDH, dok bukvalno nijedan (0 odsto) ne podržava partizane.

Zagreb bira partizane, a Dalmacija je uz NDH

Svrstavanje se drastično razlikuje i po regionima i polovima:

Zagreb i Sever: Prestonica je najsnažnije antifašističko uporište - skoro 40 odsto Zagrepčana bira partizane, a tek svaki deseti NDH.

Slično je u Severnoj Hrvatskoj i Lici.

Dalmacija: Ovde je slika potpuno drugačija. Najveći broj ispitanih (27 odsto) staje na stranu NDH, dok 26 odsto bira antifašiste.

Slavonija: Svaki peti stanovnik Slavonije bira ustaše, isto toliko antifašiste, dok se više od polovine ne izjašnjava.

Sociolozi ovo objašnjavaju nasleđem rata iz devedesetih.

Dalmacija i Slavonija, koje su bile najviše pogođene ratnim razaranjima devedesetih, danas beleže najveću popularnost desnih opcija, iako su, istorijski gledano, dalmatinski gradovi u Drugom svetskom ratu bili izrazito antifašistički nastrojeni.

(Kurir.rs/Jutarnji.hr)