EVROPA PRVI PUT OD 1960. NAJVEĆI UVOZNIK NAORUŽANJA: Rast nabavke oružja za 210% zbog rata u Ukrajini, globalnih sukoba i bezbednosne nestabilnosti
O intenzivnom naoružavanju Evrope govori se već mesecima, a najnoviji podaci pokazuju da je uvoz oružja porastao za čak 210 odsto. Evropa je tako postala najveći svetski uvoznik naoružanja, prvi put od 1960. godine.
Podaci iz najnovijeg izveštaja Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) pokazuju da je Stari kontinent u periodu od 2021. do 2025. godine drastično povećao nabavku naoružanja.
Glavni razlog za ovakav skok je rat u Ukrajini, ali i širi kontekst svetskih konflikata i rastuće globalne nestabilnosti.
Uvoz oružja u evropske članice NATO-a porastao je za 143 procenta u odnosu na prethodni period, dok su Sjedinjene Američke Države isporučile 58 procenata tog naoružanja.
Poljska se izdvaja kao zemlja sa najdramatičnijim rastom uvoza, koji je povećan za čak 852 procenta. Time je pretekla Ujedinjeno Kraljevstvo i izbila na vrh evropske liste uvoznika naoružanja.
Kada je reč o izvozu, Sjedinjene Američke Države dodatno su učvrstile svoju dominaciju, izvozeći oružje u 99 zemalja sveta. Francuska je druga po veličini izvoznica sa udelom od 9,8 procenata, dok je Rusija na trećem mestu. Nemačka je u međuvremenu postala četvrti najveći izvoznik oružja na svetu, prestigavši Kinu.
Trend ubrzanog naoružavanja sve češće se tumači kroz bezbednosnu doktrinu prema kojoj se mir obezbeđuje jačanjem vojne moći.
O ovim temama u emisiji „Usijanje“ govorili su: Dragan Vujičić, novinar, profesor doktor Dragan Petrović, naučni savetnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu i Marko Matić, izvršni direktor Centra za odgovorne medije.
Stručnjaci o razlozima i posledicama rastućeg naoružavanja Evrope
Dragan Petrović iznosi svoj sud o razlozima za ovako veliko naoružavanje, da li je to zbog rata u Ukrajini, svetske nestabilnosti i da li sama količina naoružavanja pokazuje da je u Evropi velika nestabilnost.
- To su trendovi koji postoje godinama. Ubedljivo prva je SAD sa oko 800 milijardi dolara godišnjeg ulaganja u odbranu, posle toga je Kina, koja se prethodnih godina izdvojila sa preko 100 milijardi. Onda imate Rusiju sa oko 70-ak milijardi, nešto više od Francuske i Britanije, a zatim ostale zemlje. Nemačka je već pre par godina najavila da će doći do 100 milijardi.
Ako ovo rastuće naoružavanje Evrope odražava strah od mogućih sukoba na najosetljivijim tačkama kontinenta, poput Rusije ili Bliskog istoka, pitanje je da li je Evropa zakasnila ili je ovo trebalo da uradi ranije.
- Da li je Evropa zakasnila ili ne, mi smo bili svedoci tokom rata u Ukrajini nekih modela koji su nam bili dosta nejasni – kružno naoružavanje, pražnjenje skladišta. Poslednje vesti iz Evrope govore o osnivanju nečega što bi se moglo zvati NATO banka, možda ne pod tim nazivom, ali kao finansijska institucija koja bi izlazila u susret zemljama koje se osećaju ugroženo i imaju opravdan strah - kaže Vujičić.
Strah od istoka i bekstvo Amerike: Da li je EU zaista ugrožena?
Međutim, ostaje nejasno sa kim Evropa uopšte planira ratovati, ko bi želeo da ratuje protiv nje i ko danas zaista predstavlja pretnju kontinentu. Postojali su obaveštajni podaci da je Rusija spremna da napadne neku zemlju članicu EU, što otvara pitanje: ko može zaista ugroziti Evropu?
- Svakako, sama činjenica da procenti sadašnjih evropskih izdvajanja govore da su višestruko uvećani u odnosu na raniji period, zapravo da su najveći još od vremena Hladnog rata, svedoči da je Evropa, po okončanju Hladnog rata, ušla u proces demilitarizacije, koji je trajao sve do 2022. godine. Od trenutka kada je Rusija napala Ukrajinu, Evropa se osetila ugroženom. Da li s pravom ili ne, svakako je postojao osećaj pretnje na istočnim granicama, što je sada eskaliralo Trampovom odlukom da se vojno na neki način distancira od Evrope, da se povuče i svu svoju energiju usmeri na Indopacifički region - smatra Matić.
Evropa između zavisnosti i samostalne odbrane
Pitanje koje se postavlja jeste da li je odluka bivšeg predsednika Trampa ispravna – da se Sjedinjene Američke Države povuku, prepuste Evropu sama sebi i na taj način motivišu evropske zemlje da same povećaju ulaganja u svoje naoružavanje. Matić smatra da se Evropa, još od Drugog svetskog rata, u bezbednosnom smislu u velikoj meri oslanjala na američku podršku, što je oblikovalo njenu odbrambenu politiku i smanjilo potrebu za sopstvenim značajnijim vojnim ulaganjima. Odluka o američkom povlačenju tako postavlja kontinent pred izazov da redefiniše sopstvenu vojnu strategiju i kapacitete.
- Kada govorimo o Evropi i o tome da li ona ima agresivne ili odbrambene namere, vidimo razlike među državama. Na primer, Španija i dalje pruža otpor i ne želi da izdvoji više od dva odsto BDP-a jer joj jednostavno nije potrebna velika vojska. Njeni glavni problemi su ilegalne migracije sa severa Afrike, pa su joj potrebni dronovi i brzi patrolni čamci za zaštitu pomorskih ruta. Znači, ona ne želi ni dva odsto, a kamoli pet. S druge strane, Poljska je otvoreno povećala izdvajanja – u poslednjem budžetu izdvaja 4,7 odsto BDP-a, što je ubedljivo najveće izdvajanje unutar NATO-a.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs