DRŽAVA ĆE REŠITI PROBLEM SVE VEĆE NEJEDNAKOSTI! Analitičari: Korist od ekonomskog rasta treba da osete i oni s najnižim primanjima!
Borba za smanjenje ekonomske nejednakosti biće jedan od važnih fokusa države u narednom periodu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić otvoreno je rekao da ga brine što postoji sve veća razlika između, s jedne strane, bogatih i izrazito bogatih ljudi, i onih siromašnijih i najsiromašnijih, s druge strane.
On je objasnio da je to posebno vidljivo u visini penzija i najavio da želi da nađe način da pomogne onima sa penzijama ispod 45.000 dinara.
- Da probamo da tu razliku spustimo i smanjimo, da probamo da svim ljudima damo jednaku šansu, da ne sprečavamo ljude da budu bogati, da ih postičemo, ali da probamo da i ovim drugim ljudima damo istu šansu. I moramo nešto da uradimo, makar dali jedno posebno povećanje za ove sa najmanjim penzijama, da malo smanjimo tu razliku, da ne oštetimo nikoga sa velikim, da i dalje dobijaju sve veće penzije, ali da negde nekako pomognemo ovima sa nižim - izjavio je Vučić za RTS.
Ublažavanje razlika
Glavna ideja smanjenja socijalnih razlika ne podrazumeva sprečavanje ekonomskog uspeha, već se određenim korekcijama pravi ambijent da koristi ekonomskog rasta osete i oni sa najnižima primanjima, kažu sagovornici Kurira.
Stručnjak za državnu upravu Mihajlo Rabrenović kaže za Kurir da predsednikova izjava otvara jedno od ključnih pitanja savremenog doba - rastuću ekonomsku nejednakost, što je fenomen koji predstavlja globalni izazov s kojim se suočavaju i najrazvijenije ekonomije sveta.
- Srbija nije specifična po tom problemu. Posebno je osetljivo pitanje položaja penzionera sa najnižim primanjima, jer je reč o grupi stanovništva koja ima ograničene mogućnosti da sopstveni materijalni položaj popravi kroz dodatni rad ili nove izvore prihoda. Zbog toga u brojnim državama postoje posebni mehanizmi socijalne politike kojima se nastoji da se najugroženijim kategorijama obezbedi dostojanstven životni standard. Važno je istaći da ideja smanjenja socijalnih razlika ne podrazumeva sprečavanje ekonomskog uspeha. Naprotiv, moderne ekonomije počivaju na podsticanju preduzetništva i stvaranju bogatstva. Međutim, istovremeno se traže mehanizmi koji će omogućiti da koristi ekonomskog rasta osete i oni sa najnižima primanjima. U tom kontekstu, razmatranje mogućnosti dodatnog povećanja najnižih penzija predstavlja jedan od instrumenata socijalne politike koji bi trebalo da koriste i mnoge evropske države. Cilj takvih mera nije narušavanje sistema, već postepeno ublažavanje socijalnih razlika i jačanje društvene stabilnosti, što je jedan od važnih zadataka svake savremene države - naglašava Rabrenović.
Kupovna moć
Sociolog Bojan Panaotović podseća za Kurir da od 2012. godine imamo dramatično povećanje realne kupovne moći i standarda stanovništva.
- To je činjenica koju priznaju čak i opozicioni analitičari i ekonomisti nenaklonjeni aktuelnom režimu. Tačno je da je sve poskupelo, na primer, u nekom periodu dva puta, ali su penzije povećane puta tri ili puta četiri! I ta razlika pokazuje povećanje realne kupovne moći. Najavu mera da se smanji nejednakost ocenjujem pozitivno. Mislim da našim građanima nije najpre na pameti da li su u određenoj meri distancirani od nekog ko je bogatiji i da imaju tu, kako bi marksisti rekli, klasnu mržnju ili neprijateljstvo. Njima je najpre važno da oni dobro i pristojno žive. Kada govorimo o ugroženim socijalnim slojevima, nedvosmislena činjenica je da je minimalac ozbiljno povećan i da su penzije povećane. Naravno, teško je sve iznivelisati. Nikad neće biti ni u jednoj zemlji ovog sveta apsolutne pravde. Ali ukupno kao društvo idemo nabolje i to se vidi počev od odluke o minimalcu i povećanju penzija. Većina ljudi nema te najveće penzije. Dakle, kad odredite generalno povećanje penzija, najviše ćete pomoći onima koji imaju prosečne ili male penzije. Možda bi mogao da se nađe model po kojem neće biti jednaka povećanja, pa će manje dobiti oni sa izuzetno visokim penzijama u odnosu na one koji imaju minimalnu. Podržavao bih to svakako - zaključio je Bojan Panaotović.
Kurir Politika