iran će uzvratiti žestoko ukoliko amerika napadne ostrvo harg

IRAN JE VEĆ UPOZORIO TRAMPA, POSLEDICE ĆE BITI NESAGLEDIVE! Šta bi napad na iransko ostrvo Harg značio za svetsku ekonomiju? (FOTO)

Foto: Google Earth
Svaki napad na energetsku infrastrukturu ostrva Harg mogao bi da ima ozbiljne posledice i za globalna tržišta nafte koja su već pod velikim pritiskom.

U američkim udarima već je pogođena vojna infrastruktura na malom iranskom ostrvu Harg u Persijskom zalivu, ali ako sledeći cilj budu naftne instalacije, globalna ekonomija bi mogla da doživi ozbiljan šok.

Ostrvo Harg je centralno za iranski izvoz nafte, a samim tim i za ekonomiju zemlje. Svaki napad na energetsku infrastrukturu mogao bi da ima ozbiljne posledice i za globalna tržišta nafte koja su već pod velikim pritiskom.

Brige o široj energetskoj krizi pojačale su se u ponedeljak, dok je rat na Bliskom istoku i dalje u toku, a Ormuski moreuz, ključna ruta za globalni energentski saobraćaj, ostao zatvoren za mnoge tankere i brodove. Oko 20% svetske trgovine naftom inače prolazi kroz ovaj moreuz.

Pažnja se sada fokusira na ostrvo Harg, glavni iranski izvozni centar nafte. Donald Tramp je zapretio da će ciljati naftnu infrastrukturu ostrva ukoliko Teheran ne dozvoli nastavak brodskog saobraćaja kroz moreuz - korak koji je Vašington do sada izbegavao.

Zašto je ostrvo Harg ključno za iranski naftni sistem

Važnost ostrva Harg leži u njegovoj ulozi kao centra iranskog izvoznog sistema. Oko 90% iranske sirove nafte za izvoz prolazi kroz ovo ostrvo, a veliki deo je namenjen Kini i drugim azijskim tržištima.

Smešteno u severnom Persijskom zalivu, ostrvo je relativno malo - oko 8 kilometara dugo i 4-5 kilometara široko - ali ima opsežnu infrastrukturu, uključujući rezervoare, naftovode i terminale za ukrcavanje nafte na tankere. Naftovodi iz nekih od najvećih iranskih naftnih polja konvergiraju ovde pre nego što se sirova nafta ukrca na brodove.

Izvoz nafte ostaje jedan od glavnih izvora prihoda iranske vlade, što čini ostrvo Harg kritičnim ekonomskim resursom.

Terminali ostrva mogu da utovare oko 1,3-1,6 miliona barela sirove nafte dnevno, uz pomoć duboke luke koja omogućava pristajanje vrlo velikih tankera.

Prema analizi JPMorgan Chase, Iran je povećao izvoz sa ostrva Harg do gotovo rekordnih nivoa u danima pre nedavne eskalacije u regionu.

Između 15. i 20. februara, isporuke su navodno premašile tri miliona barela dnevno, što sugeriše da je Teheran možda ubrzavao izvoz pred potencijalne poremećaje. Prošle nedelje, Sjedinjene Američke Države i Izrael su saopštili da su gađali vojne ciljeve na ostrvu.

U objavi na društvenim mrežama, Tramp je rekao da su SAD "potpuno uništile" vojna sredstva na ostrvu.

On je upozorio da, ako Iran ometa brodski saobraćaj u Ormuskom moreuzu, Vašington bi mogao da preispita odluku da ne gađa naftnu infrastrukturu ostrva.

Iranski mediji kasnije su izvestili da je Teheran zapretio odmazdom protiv energetske infrastrukture povezane sa američkim kompanijama u regionu ukoliko bi njegove instalacije bile napadnute.

Globalne ekonomske posledice

Analitičari kažu da bi napad na terminale ostrva Harg mogao da ukloni 1,5 do 2 miliona barela nafte dnevno sa globalnog tržišta. To bi iznosilo oko 3-4% globalne pomorske trgovine naftom, prema Rukaji Ibrahim, strategu za sirovine u istraživačkoj firmi BCA.

Azijske ekonomije, uključujući Kinu, smatraju se posebno izloženim, jer se u velikoj meri oslanjaju na isporuke nafte sa Bliskog istoka.

- Napad na naftnu infrastrukturu ostrvaHarg ne bi samo oštetio iranski izvoz, već bi povećao rizik od šireg napada na regionalnu energetsku infrastrukturu - rekla je Ibrahim.

Ona je dodala da bi takva eskalacija mogla podići cenu nafte do 120 dolara po barelu. Od početka rata, cene Brent sirove nafte su porasle za 42%, a WTI za 47%, prema Džimu Rajdu, globalnom rukovodiocu makro istraživanja u Dojče banci.

Rizik od šire odmazde

Analitičari upozoravaju da bi najveći rizik bila šira eskalacija koja cilja energetsku infrastrukturu širom regiona. Potencijalni ciljevi mogli bi da uključuju naftovode dizajnirane da zaobiđu Ormuski moreuz.

- Posebno bi napadi na Saudijsku Arabiju (East-West naftovod) i UAE (Abu Dabi naftovod), koji se koriste za preusmeravanje nafte zbog zatvaranja moreuza, imali značajan efekat - rekla je Ibrahim.

Tim za istraživanje sirovina u JPMorgan Chase takođe je zaključio da bi napad na ostrvo Harg mogao da izazove odmazdu u Ormuskom moreuzu ili protiv velikih regionalnih energetskih objekata.

Banka je istakla nekoliko strateški važnih naftnih centara koji bi mogli da postanu ranjivi, uključujući Ras Tanura, saudijsko postrojenje za preradu nafte, kao i Abkaik i Fudžairu. Poremećaj bilo koje od ovih instalacija mogao bi dodatno da pritisne globalnu ponudu nafte.

U međuvremenu, analitičari kažu da oslobađanje rezervnog proizvodnog kapaciteta zemalja proizvođača nafte može pružiti samo ograničenu pomoć. Veći deo svetskog rezervnog kapaciteta drže članice OPEK-a, čiji izvoz takođe zavisi od Ormuskog moreuza.

- Ako moreuz ne bude ponovo otvoren, taj rezervni kapacitet ne može lako da stigne na globalna tržišta - rekla je Ibrahim.

Šta sledi?

Da li će Sjedinjene Američke Države na kraju odlučiti da gađaju naftnu infrastrukturu ostrva Harg ostaje neizvesno. Ali sama mogućnost povećava zabrinutost na globalnim tržištima, dok investitori pomno prate situaciju oko Ormuskog moreuza.

- Uticaj na globalni rast u velikoj meri će zavisiti od toga koliko dugo sukob traje i da li Ormuski moreuz ostaje zatvoren - rekla je Ibrahim.

- Dugotrajni poremećaj u snabdevanju naftom mogao bi da poveća očekivanja inflacije, optereti globalna tržišta i ojača američki dolar.

(Kurir.rs/Euronews/Preneo: V.M.)