STRAŠNA STATISTIKA U CRNOJ GORI: U 2025. godini 1.877 slučajeva nasilja u porodici, broj prekršaja porastao osam puta
Tokom prošle godine je formirano ukupno 1.877 predmeta povezanih sa nasiljem u porodici ili u porodičnoj zajednici, pokazuju podaci iz drugog Izveštaja o realizaciji aktivnosti iz Akcionog plana za poglavlje 23. To govori da se Crna Gora suočava sa ogromnim porastom prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, a izvršna direktorka NVO Sistem, Neda Radović, za Portal RTCG ističe da ovi podaci moraju probuditi ne samo institucije, već i celo društvo.
Poređenja radi, u krivičnom postupku je evidentiran porast od 24,2 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok je u prekršajnom postupku situacija još drastičnija, broj zahteva porastao je čak 8,22 puta (sa 71 u 2024. na 584 u 2025. godini). Na kraju 2025. godine evidentirano je 8.282 nerešenih starih predmeta, što je porast u odnosu na prethodni period zbog velikog broja predmeta prenetih iz 2024. godine. Konstatuje se da je broj nerešenih predmeta u 2025. godini porastao, zbog većeg broja nerešenih predmeta koji su preneti iz 2024. godine.
Nasilje nije dovoljno sankcionisano
"Veliki broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici predstavlja ozbiljan sistemski alarm. Ovaj podatak, sa jedne strane, ukazuje na to da su žene danas ohrabrenije, informisanije i osnaženije da prepoznaju nasilje i da ga prijave, što je važan iskorak u odnosu na raniji period kada je nasilje često bilo prikrivano kroz 'porodične vrednosti', tradiciju ili transgeneracijske obrasce trpljenja", navodi Radović.
Međutim, upozorava da visoka brojka ne znači nužno da nasilja ima više, već da se ono više prijavljuje, ali i dalje nedovoljno tretira.
"Na terenu i dalje bilježimo značajan broj neprijavljenih slučajeva, upravo zbog nedovoljnog povjerenja u institucije sistema. Smatramo da nasilja nije nužno više nego ranije, ali je danas vidljivije, a i dalje, međutim, nedovoljno sankcionisano i adekvatno tretirano", objašnjava ona.
Izveštaj otkriva zabrinjavajuću praksu u postupanju ako uzmemo u obzir podatak da čak 15 odsto slučajeva nije ni bilo kvalifikovano do momenta dostavljanja izveštaja.
Za Radović je to jasan pokazatelj propusta.
"Nekvalifikovanje dela često znači blaže sankcije ili izostanak adekvatnih mera, čime se šalje poruka nekažnjivosti i dodatno obeshrabruju žrtve. Nedopustivo je da se nasilje u porodici sankcioniše kroz prekršajne postupke. Takav pristup ne samo da umanjuje težinu dela, već dodatno utiče na psihološko stanje žrtve i istovremeno može delovati kao ohrabrenje za počinioce. U praksi smo više puta svedočili situacijama u kojima je nasilje tretirano kao prekršaj, da bi kasnije eskaliralo u najteže oblike, uključujući i femicid", upozorava direktorka NVO Sistem.
Statistika pokazuje da je u 2025. godini podneto ukupno 692 optuženja u krivičnom postupku, dok je protiv 462 lica odbačena krivična prijava
Komentarišući ovaj izveštaj Radović ocenjuje da se kaznena politika mora hitno menjati.
"Kaznena politika mora biti stroža i dosledno primenjena. Ne smemo zanemariti činjenicu da u sistemu odlučuju ljudi, te da nedovoljna senzibilisanost i razumevanje rodno zasnovanog nasilja mogu dovesti do pogrešne kvalifikacije dela i neadekvatnog postupanja. Smatramo da je neophodno hitno unaprediti praksu, jasno definisati femicid kao posebno krivično delo i obezbediti da se nasilje dosledno tretira kroz krivično-pravni okvir", naglašava Radović.
Kao važan korak u ovom pravcu, Vrhovni sud je u decembru 2025. godine doneo nove smernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.
Deca kao "tihi svjedoci"
Izveštaj pokazuje da je tokom 2025. godine procesuirano i 28 maloletnika zbog nasilja u porodici, a Radović upozorava na dugoročne posledice po najmlađe.
"Poseban fokus mora biti na deci koja odrastaju u porodicama gde je prisutno nasilje. Ona su često tihi svedoci i sekundarne žrtve, ali i u riziku da kasnije reprodukuju iste obrasce ponašanja. Ukoliko želimo društvo bez nasilja, moramo se ozbiljnije baviti porodicama u krizi", kazala je ona.
Dodaje da institucije moraju verovati žrtvama te da je upravo žrtva ta koja najčešće najbolje poznaje svog nasilnika.
"U momentu kada izrazi strah za svoju bezbednost, institucije su dužne da reaguju pravovremeno, ozbiljno i bez umanjivanja rizika", kategorična je Radović.
Prema izveštaju, 86 odsto žrtava je saslušano u roku od 48 sati, ali Radović podvlači da se represivne mere moraju pratiti i rehabilitacijom počinilaca kako bi se sprečio povratak nasilju.
NVO Sistem poseduje licencu za pružanje usluge smeštaja – skloništa za žrtve rodno zasnovanog nasilja.
"Želimo jasno poručiti da su vrata našeg servisa otvorena za svaku ženu i svaku osobu koja trpi nasilje. Na raspolaganju su im bezbedan smještaj, stručna psihosocijalna podrška i pomoć. Niko ne mora da prolazi kroz nasilje sam i važno je da svaka osoba zna da postoji mesto gde može potražiti zaštitu, razumevanje i podršku", zaključuje Radović.
U izveštaju su uočeni i problemi koji se odnose na prostorne kapacitete, pa je istaknuto da iako su sredstva od 500.000 evra bila opredeljena, pitanje smeštaja Suda za prekršaje u Budvi (odeljenje u Kotoru) i dalje nije rešeno, dok Viši sud u Podgorici i dalje radi u neadekvatnim uslovima.
Kurir.rs/RTCG