Ne zaboravite!

Ovog datuma počinje letnje računanje vremena! Uskoro pomeramo kazaljke

Kazaljke pomeramo 29. marta Foto: Shutterstock
Prošle godine kazaljke smo pomerali 30. marta, a ove godine ćemo to činiti 29. marta

U noći između 28. i 29. marta pomeramo kazaljke jedan sat unapred i prelazimo na letnje računanje vremena, koje će trajati sve do kraja oktobra. Međutim, dok se svet i dalje prepire oko toga da li ovu praksu treba zauvek ukinuti, sve glasnije se pominje jedno potpuno novo rešenje - takozvano "treće vreme". Šta to zapravo znači za nas i kako bi nam promenilo svakodnevicu?

Šta je letnje, a šta zimsko vreme

Osnovna ideja uvođenja letnjeg i zimskog vremena uvek je bila da se bolje iskoristi dnevna svetlost. Zimsko vreme je zapravo pravo, astronomsko vreme. Sa druge strane, leti se sat pomera tako da se jedan jutarnji sat "ukrade" i doda večeri kako bi mrak pao kasnije.

Zanimljivo je da je ovu ideju prvi predložio američki političar Bendžamin Frenklin još 1784. godine, kako bi ljudi ranije ustajali i uštedeli na svećama. Nešto kasnije, 1895. godine, novozelandski naučnik Džordž Vernon Hadson predložio je pomeranje sata unapred jer je smatrao da čoveku više odgovara život danju.

Foto: Mehes Daniel/Shutterstock

U praksi, letnje vreme je prva uvela Nemačka 1916. godine tokom Prvog svetskog rata radi uštede uglja, dok je u tadašnjoj SFR Jugoslaviji ono uvedeno tek 27. marta 1983. godine.

Efekti na zdravlje 

Iako sat vremena dužeg sna može delovati privlačno, može lekari ističu i da može doneti i neželjene efekte poput nesanice, poremećaja biološkog ritma i intenzivnog umora.

- Da bismo izbegli ove neprijatnosti, izuzetno je važno da legnemo u krevet u isto vreme kao i obično, kao i prethodnih noći - naglasila je dr Biserka Obradović i dodala da su meteropate posebno ugrožena grupa.

- To može dovesti do neraspoloženja, razdražljivosti, poremćaja ishrane tj. gojaznosti pa čak i depresije - ističe doktorka.

Kako se lakše prilagoditi promeni vremena?

  • Ako želite da ublažite negativne efekte promene sata, možete:
  • Postepeno menjati ritam spavanja nekoliko dana ranije – leći i ustajati 15–30 minuta kasnije ili ranije.
  • Izbegavati kofein i obilne obroke pre spavanja.
  • Provoditi više vremena na dnevnoj svetlosti, naročito ujutru.
  • Održavati stabilnu rutinu odlaska na spavanje i buđenja.