VUK VELEBIT: Vreme je da Srbija, baš kao i Amerika, uskladi spoljnopolitički kurs s ciljevima za novo doba
Vuk Velebit, predsednik Pupin inicijative, u intervjuu za Kurir govorio o odnosima naše zemlje i SAD, kao i o međunarodnoj politici dve zemlje.
- Naši odnosi imaju dosta polja na kojima postoje otvorena pitanja koja treba rešavati. Za rešavanje tih pitanja od ključne važnosti je uspostavljanje poverenja, novih mehanizama i drugačijih pristupa. Verujem da se na tome radi i mi vidimo pomeranja na različitim mestima odnosa prema srpskom narodu u Vašingtonu - kaže Velebit.
Kad je ove nedelje predsednik Vučić u oceni odnosa SAD i Srbije rekao: „Više radimo nego što pričamo i nadam se da će odnosi biti još bolji“, na šta je konkretno mislio?
- Mi već duže vremena aktivno govorimo da su srpsko-američki odnosi suštinski mnogo bolji nego što se u medijima i javnosti čini. Svi naši kontakti sa obe strane okeana - kako u administraciji tako i u predstavničkim telima, ali i u diplomatskim, tehnološkim i biznis krugovima - govore da se odnosi kreću u dobrom pravcu. Primetna je otvorena komunikacija, susreti na najvišem nivou u više navrata visokih zvaničnika. Mi u Pupin inicijativi od osnivanja pratimo odnose i naša ocena jeste da nikada nisu bili bolji u poslednje tri godine, koliko Pupin inicijativa postoji. Mi verujemo da smo i mi svojim radom doprineli približavanju i boljem razumevanju dve strane.
Kažete „nikad nisu bolji“, ali u javnosti se čuje da su ljudi imali mnogo veća očekivanja od Trampa u odnosu na Srbiju. Zašto Srbija nije Trampu prioritet?
- Mislim da je to posledica pomalo naivnog verovanja da će se preko noći rešavati nagomilani problemi i da će tako i nestati. Međutim, nijedna administracija - pa ni administracija predsednika Trampa - ne može da preskače korake. Ja mislim da to nije ni dobro, jer naši odnosi imaju dosta polja na kojima postoje otvorena pitanja koja treba rešavati.
Gde vidite da se menja odnos prema srpskom narodu?
- Vidim najpre po pitanju Republike Srpske. To nije samo skidanje sankcija sa zvaničnika Republike Srpske, to je i potpuno drugačiji odnos i prihvatanje Republike Srpske u Vašingtonu. Zvaničnici su primljeni na najvišem nivou, govori se o projektima koji mogu da se rade zajedno, razgovara se o resetovanju odnosa. To je zaista kopernikanski obrt u odnosu na prošlu godinu, pa i poziciju Republike Srpske od Dejtona kod američke administracije. Drugo, vidim na Kosovu i Metohiji. Zvaničnici SAD i američka ambasada su s mnogo više razumevanja razmatrali srpske interese na KiM. I sam ministar spoljnih poslova Srbije je u više navrata govorio o tome da su SAD bile od ogromne pomoći u zaštiti prava Srba. I konačno, vidimo i u slučaju predstavnika Srba iz Crne Gore da su takođe bili primljeni u Vašingtonu i da su njihovi interesi uvaženi na način kako to nije bio slučaj dosad.
Najavljivan je strateški dijalog sa Srbijom, ali još uvek se nije desio. Kada možemo očekivati pomeranja u tom segmentu?
- Strateški dijalog je ozbiljan proces i on podrazumeva ozbiljne pripreme i definisanje svih projekata i elemenata funkcionisanja. To nije neki dokument o namerama koji uopšteno kaže da će dve zemlje sarađivati, već veoma precizan dokument koji definiše mehanizme i nadležne institucije koje imaju obaveze i odgovornost. U našem slučaju verujem da je reč o detaljnim razgovorima koji traže vremena i mislim da je dobro da se svi segmenti valjano definišu radije nego da se ostave nerazrešeni ili nejasni. Imamo u velikom broju segmenata veoma značajne odluke koje mogu bitno uticati na budućnost Srbije i odnos dve zemlje, te mislim da zbog toga treba više vremena i raditi pažljive analize.
NIS je bio ogromna tačka spoticanja, mnogi ocenjuju da je ova tema unazadila srpsko-američke odnose. Kako vi vidite ovaj proces?
- Ne bih se složio sa tom ocenom. NIS jeste bio ključna tema kojom se ove i prošle godine bavila srpska javnost i mediji i odnosi sa SAD su prema tome ocenjivani, ali moram da još jednom podvučem da pitanje NIS-a nije pitanje srpsko-američkih odnosa, već šire geopolitičko i geostrateško pitanje, koje se prelama i na našem prostoru zbog ruskog vlasništva. Ne moram da kažem da su administracije dveju zemalja u ovom procesu pokazale dosta zrelosti i razumevanja u procesu rešavanja pitanja NIS-a. Znam da mnogi to ocenjuju kao izgubljeno vreme, ali ja mislim da je to u stvari zalog za budućnost jer se kroz ovaj proces gradilo poverenje, razvijao odnos i uspostavljali novi principi saradnje.
SAD su, prema ocenama analitičara, otvorile previše frontova i zapostavile tradicionalne saveznike poput EU, gde je tu uopšte prostor za zemlje poput Srbije, koje nisu ni među ključnim saveznicima?
- SAD su donele dva ključna dokumenta ove godine i predstavila ih javnosti - Nacionalnu strategiju odbrane i Nacionalnu bezbednosnu strategiju. Mi u Pupin inicijativi smo oba dokumenta analizirali i predstavili javnosti konsekvence ta dva dokumenta po spoljnu politiku SAD, ali i Srbiju. Nažalost, u medijima se malo o tome govorilo, a češće se pristupa teorijama zavere i uobičajenim zavereničkim pristupima. SAD su jasno definisale, između ostalog, da Evropa ostaje ključno polje interesovanja SAD, ali i da EU mora da se transformiše i da postane odgovorna za svoju bezbednost i da nosi deo odgovornosti i tereta. Razvoj događaja ukazuje da su SAD sve nestrpljivije sa saveznicima koji nisu spremni da preuzmu deo svojih obaveza, ali uživaju „blagodeti“ američke vojne zaštite, koja, prisetićemo se, traje od kraja Drugog svetskog rata. Kao rezultat nove strategije, SAD su više okrenute ka zemljama i administracijama koje razumeju nove geopolitičke okolnosti, ali i koje pokazuju sklonost ka preuzimanju odgovornosti u raspodeli tereta. Tako se, recimo, u Evropi izdvaja Italija, u Aziji Japan i Indija, a na Bliskom istoku Izrael. Njih SAD prepoznaju kao „model states“. Zemlje koje mogu same da se brane i brinu o svojoj bezbednosti, ali su spremne i da društva u kojima žive transformišu i prilagode vremenima i izazovima u kojima živimo.
Šta po vašem mišljenju Srbija treba da radi u tim novim okolnostima?
- Mi iz Pupin inicijative smo u više navrata govorili o potrebi reforme spoljnopolitičkog kursa Srbije. Ako Amerikanci propituju svoj spoljnopolitički kurs zbog novih okolnosti, vreme je i da Srbi to urade. Spoljna politika četiri stuba, tekovina predsednika Tadića, treba da pretrpi propitivanje i usklađivanje sa ciljevima Srbije za 21. vek. Ako smo prošle nedelje gledali plan „Srbija 2030“ ili „Srbija 2035“, mislim da je neminovno da sličnu stvar uradimo i u spoljnoj politici. Postavljeni ekonomski, infrastrukturni, bezbednosni i životni standardi građana zahtevaju da se i spoljnopolitički prioriteti prilagode cilju u kojem Srbija želi da bude u narednih 10 godina i kom delu sveta treba da pripada. Za nas u Pupin inicijativi nema dileme da želimo da Srbiju vidimo kao tehnološki inovativnu, ekonomski razvijenu, bezbednosno neprikosnovenu i bogatu zemlju. Takođe, Srbiju vidimo i kao ključan faktor na prostoru Zapadnog Balkana, koji ima odgovornost i obavezu da u ime i za račun drugih manjih i nerazvijenijih zemalja bude svetionik slobode, uređenosti i stabilnosti. To će Srbiju činiti i značajnijim partnerom SAD i ključnim saveznikom u svim projektima koji budu realizovani u decenijama pred nama - od bezbednosne, infrastrukturne, transportne, digitalne i ekonomske do tehnološke i energetske strukture šireg prostora centralne i istočne Evrope. Prostora koji je bez sumnje od ogromnog značaja za SAD - poručuje Vuk Velebit.
Pupin inicijativa
Stvaramo novu stranicu u odnosima Srbije i Sjedinjenih Američkih Država
O Pupin inicijativi se dosta priča, ali se malo zna, recite nam kako Pupin inicijativa doprinosi razvoju odnosa dve države?
- Da, dosta priča smo čuli i ja i drugi članovi Pupin inicijative o tome šta radimo, za koga radimo i ko nas plaća, pa evo da još jednom objasnimo. Mi smo prva srpska privatno finansirana organizacija sa sedištem u Beogradu i Vašingtonu koja se bavi srpsko-američkim odnosima. Inspirisani smo nasleđem Mihajla Pupina, srpsko-američkog naučnika, pronalazača i diplomate, koji je svojevremeno bio most između dve zemlje. Naš cilj je da stvorimo novu stranicu u odnosima Srbije i SAD - stranicu koja će nositi njegovo ime.
Radimo potpuno nezavisno, finansirani isključivo privatnim doprinosima građana Srbije i Sjedinjenih Država, bez ikakvog učešća vlada. To nam daje slobodu da predlažemo konkretne politike, organizujemo forume (kao što je Pupin forum u Vašingtonu i Beogradu), povezujemo biznis, nauku i diplomatiju, osiguravamo da se srpski glas jasno čuje u Američkom kongresu i administraciji, i kreiramo platforme za inovacije, tehnološku i ekonomsku saradnju. Kroz sve to doprinosimo strateškom partnerstvu koje ide iznad dnevne politike - partnerstvu koje Srbiju pozicionira kao ključnog faktora stabilnosti, razvoja i bezbednosti na Zapadnom Balkanu i širem prostoru centralne i istočne Evrope. Upravo zato verujemo da je vreme da Srbija, baš kao i Amerika, propita svoj spoljnopolitički kurs i uskladi ga sa ciljevima za novo doba. To nije slabost - to je mudrost i odgovornost prema budućnosti - kaže Vuk Velebit.