tradicija i običaji

U ovom narodu braća se žene istom ženom: Najstariji organizuje brak, a za sve postoji bizaran razlog

Šerpasi Foto: Nicholas Dawson / Alamy / Profimedia
Šerpasi na Himalajima praktikuju poliandriju kako bi očuvali nepodeljenu imovinu i obezbedili opstanak u ekstremnim uslovima.

Na granici između Butana i Tibeta, u visokim predelima Himalaja, žive zajednice koje su razvile posebne oblike porodične tradicije. Među njima je i poliandrija, gde jedna žena može da bude udata za nekoliko braće istovremeno. Ova tradicija zabeležena je u nekim delovima Nepala, Tibeta i severne Indije i usko je povezana sa ekonomskim i geografskim uslovima života u tim krajevima.

Sela u ovim oblastima nalaze se na nadmorskoj visini od 3.000 do 4.000 metara. Stanovnici, uključujući i Šerpase, poznati su po prilagođavanju na sredinu sa malo kiseonika i surovom klimom. Obradivo zemljište je ograničeno, teren strm, a sezona poljoprivrede veoma kratka.

U galeriji pogledajte kako žive Šerpasi:

Porodice uglavnom uzgajaju krompir, ječam i poneko povrće, ali proizvodnja često nije dovoljna za celu godinu. Važnu ulogu u ekonomiji imaju jakovi, koji obezbeđuju mleko, meso, vunu i materijal za ogrev, pa su ključni za opstanak.

Zašto je nastala poliandrija?

Jedan od glavnih izazova u ovim zajednicama je podela zemlje. Kada bi svaki sin nasledio poseban deo, zemljište bi se vremenom smanjilo i postalo neupotrebljivo za poljoprivredu. Zato se u nekim porodicama razvio model u kome zemlja ostaje zajednička i ne deli se.

U tom kontekstu, braća ostaju zajedno u jednoj porodici i dele jednu suprugu. Ova praksa naziva se fraternalna poliandrija i predstavlja strategiju za očuvanje resursa i izbegavanje siromaštva.

Kako funkcioniše porodična struktura?

Obično najstariji brat ima glavnu ulogu u porodici i organizuje brak, dok ostala braća postaju deo iste porodične zajednice. Svi muškarci smatraju se ravnopravnim supružnicima, iako u praksi postoji blaga hijerarhija. Deca odrastaju kao deo proširene porodice i često sve muškarce doživljavaju kao očinske figure. Uloga žene je centralna. Ona organizuje svakodnevni život, vodi domaćinstvo i brine o deci.

Šerpasi Foto: Kazuhiro NOGI / AFP / Profimedia

Prednosti sistema

Ovakav model pomaže očuvanju zemlje i ekonomske stabilnosti. Porodica ima više radne snage i veću sigurnost u situacijama kada neki član izostane ili se suoči sa rizicima, naročito u planinskim predelima. Takođe se izbegava usitnjavanje imovine i održava stabilna porodična ekonomija, što je ključno u sredini sa ograničenim resursima.

Izazovi i promene

Ipak, poliandrija nije bez problema. Mogu da se jave tenzije i ljubomora, a neki pojedinci odlučuju da napuste ovaj sistem i započnu samostalan život. U poslednjim decenijama, uticaj obrazovanja, urbanizacije i medija doneo je vidljive promene. Mlađe generacije sve češće biraju tradicionalne brakove sa jednim partnerom, pa je poliandrija u opadanju.

Uticaj savremenog razvoja

Razvoj infrastrukture, turizam i nove ekonomske prilike izvan zajednice dali su porodicama alternativne izvore prihoda. Posebno rad u turizmu i planinskim ekspedicijama omogućio je nekima da više ne zavise od tradicionalnog sistema. Ipak, u izolovanijim područjima ova praksa i dalje opstaje kao način prilagođavanja teškim uslovima.

Šerpasi Foto: Kazuhiro NOGI / AFP / Profimedia

Model uslovljen okolnostima

Poliandrija na Himalajima pokazuje da porodični modeli nisu univerzalni, već zavise od ekonomskih i prirodnih okolnosti. Iako može da deluje neobično iz savremene perspektive, ona je dugo bila efikasna strategija opstanka u jednom od najsurovijih okruženja na svetu.

(Kurir.rs/Mondo)

Pogledajte video: U ovom srpskom selu leži cela istorija Balkana

This browser does not support the video element.

02:10
U OVOM SRPSKOM SELU LEŽI CELA ISTORIJA BALKANA: Kroz njega su prošli Kelti, Rimljani, Turci, Huni, Austrougari i Nemci! Izvor: Kurir televizija