Ovo OBAVEZNO morate uraditi na Vaskrs ako želite sreću cele godine!
Vaskrs, poznat i kao hrišćanska Pasha (grč. Χριστιανικό Πάσχα), predstavlja najvažniji praznik u hrišćanskoj crkvi, dan kada se slavi Hristova pobeda nad smrću.
Vasrseće Isusa Hrista temelji je hrišćanske vere: „Ako Hristos nije vaskrsao, uzalud je propoved naš, uzalud je i vera naša“. Svaka vera hrišćana počiva na ovom događaju, jer vaskrsenje donosi nadu u sopstveno uskrsnuće: „Kao što svi umiru u Adamu, tako će i u Hristu svi oživeti“.
Vaskrs: praznik života i duhovnog značenja
Vaskrs je vrhunac crkvene godine, praznik nad praznicima, kada se ispunjavaju očekivanja proroka i pravednika od Adama do Svetog Jovana Krstitelja. Naziva se i Pasha, po uzoru na starozavetni praznik koji su Jevreji slavili u proleće, sećajući se oslobođenja iz egipatskog ropstva. Vaskrs označava prelazak sa smrti u život, sa zemaljskog u večni, i stoga ima posebno duhovno značenje.
Po tradiciji, Hristovo vaskrsenje dogodilo se u nedelju, i taj dan hrišćani dočekuju sa molitvom i zahvalnošću, proslavljajući oslobođenje od greha i smrti. Crkve tog dana pevaju: „Ovo je dan koji stvori Gospod, radujmo se i veselimo se u njemu.“
Vaskrs je pokretni praznik, koji se uvek slavi nedeljom, između 22. marta i 25. aprila. Nedelja nakon Vaskrsa naziva se Svetla nedelja, tokom koje crkvene pesme odišu radošću i veseljem, pevaju se čak i u prilikama tuge, uključujući i pogrebe ako se dogode tog perioda.
Određivanje datuma Vaskrsa
U prva tri veka Hrišćanstva postojale su nesuglasice oko datuma Vaskrsa. Zbog razlika između sinoptičkih jevanđelja i jevanđelja po Jovanu u vezi sa Hristovom smrću, Crkva je na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji (325. godine) donela jedinstvenu odluku: Vaskrs se slavi prve nedelje posle prvog punog meseca koji sledi nakon prolećne ravnodnevice, i nakon jevrejske Pashe.
Ova odluka je 526. godine dovela do usklađivanja datuma između Istočne i Zapadne crkve, čime je postignuta harmonija u slavljenju praznika širom hrišćanskog sveta.
Tradicionalni običaji i simbolika uskršnjeg jajeta
Kod hrišćana postoji običaj pripreme šarenih jaja, na kojima se crtaju hrišćanski simboli i piše pozdrav „Hristos vaskrse!“. Prema predanju, običaj potiče još iz vremena nakon Hristovog vaskrsenja. Marija Magdalena, sledbenica Isusa, po dolasku u Rim, darovala je cara Tiberija obojeno jaje uz pozdrav „Hristos vaskrse!“. Po uzoru na njen gest, običaj farbanja jaja se zadržao u hrišćanskoj tradiciji.
Vaskršnje jaje simbolizuje vaskrsenje: ono je mrtvo dok je ljuska, ali u sebi nosi život - kao što piletina izlazi iz jajeta i razbija ljusku, tako i Hristos vaskrse iz groba. Crvena boja, najčešće korišćena, simbolizuje radost i Božju ljubav, a i samu prirodu Hrista. Običaj farbanja jaja obično se praktikuje na Veliku subotu, a jaja se ponekad kuvaju u vodi u kojoj se nalazi i osvećena vodica.
Verovanja i običaji tokom Vaskrsa
U tradicionalnoj srpskoj proslavi Vaskrsa ističu se običaji koji povezuju porodicu i zajednicu. Pripreme za praznik uključuju farbanje i ukrašavanje jaja, tucanje ili kucanje jajima, kao i obaveznu jutarnju crkvenu službu. Paljenje sveće i molitva u domu simbolizuju duhovno čišćenje i prisustvo Božjeg blagoslova.
Razmena jaja među ukućanima i prijateljima naglašava važnost zajedništva i prijateljstva, dok bogata uskršnja trpeza predstavlja proslavu života i zahvalnost za Božije darove. Postoji verovanje da radost i veselje na Vaskrs utiču na sreću i prosperitet tokom godine, te se porodice trude da praznik proslave u miru, ljubavi i veselju.
Vaskrs je, dakle, praznik sa višeslojnom simbolikom - proslavlja Hristovo vaskrsenje, spaja veru i običaje, jača porodične veze i prenosi vrednosti sa generacije na generaciju. Farbanje jaja, molitva, crkvena služba, tucanje jajima i praznična trpeza zajedno stvaraju jedinstvenu atmosferu radosti i duhovne obnove, koja Vaskrs čini centralnim praznikom hrišćanskog kalendara.
Kurir.rs