Obeležavamo Veliki petak! Srbi se mole da danas ne bude kiše zbog starog verovanja, a ove običaje morate da ispoštujete - posebno žene
Danas pravoslavni vernici širom Srbije i regiona obeležavaju Veliki petak, dan koji se smatra najtužnijim u hrišćanskom kalendaru jer je upravo na ovaj dan Isus Hristrazapet na krstu i predao svoj život za spasenje čovečanstva.
Veliki petak je deo Stradalne sedmice, poslednje nedelje pred Vaskrs, i za vernike predstavlja dan duboke tuge, molitve i stroge uzdržanosti. Po pravoslavnom verovanju, na ovaj dan ne treba obavljati obične svakodnevne poslove, ne smeju se organizovati veselje ni slavlje, već se vreme provodi u molitvi i tišini, razmišljajući o Hristovoj žrtvi.
U crkvama se na Veliki petak ne služi redovna liturgija, već se obavljaju Carski časovi uz čitanje delova jevanđelja koji opisuju Hristovo stradanje i raspeće.
U popodnevnim satima iz hramova se iznosi plaštanica - sveto platno koje simbolizuje Hristovo telo položeno u grob.
Vernici prilaze plaštanici, priljubljuju je uz molitvu i često se krste i celivaju kao izraz poštovanja i žalosti.
Veliki petak se, kako se navodi u crkvenim obredima, provodi u strogoj apstinenciji i postu.
Mnogi pravoslavci poste ceo dan na vodi i hlebu, dok drugi uzdržavaju od hrane i pića do večernjih sati. Tradicionalno se izbegava fizički naporan rad, a domaćinstva se drže tiho i bez buke kako bi se sačuvala atmosfera molitve i skrušenosti.
U narodu postoji i običaj da se crkvena zvona ne oglašavaju od Velikog četvrtka pa sve do Vaskrsa, jer se veruje da je to vreme žalosti i tugovanja, a zvona se smatraju simbolom radosti.
Na Veliki petak je crveno slovo pa se stoga ništa ne radi ni od kućnih, ni od poljskih poslova. Žene tog dana ni po koju cenu ne smeju da uzmu iglu u ruke, jer se veruje da će im na rukama izbiti plikovi. Tog dana poštuje se strog post, u kući se ne pali vatra, ne kuva se čak se i hleb ne mesi tog jutra.
Međutim, Srbi veruju da je najtužniji dan u hrišćanstvu najbolji za kalemljenje voća jer se "primi sve što se tog dana nakalemi".
U nekim delovima Srbije veruje se da će devojke koje na Veliki petak ukradu cveće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža.
Veruje se i da onog ko na Veliki petak opere kosu cele sledeće godine neće boleti glava kao i da kuću valja malo pomesti metlom, a onda tu metlu baciti, a sa njom i svo zlo iz kuće i domaćinstva.
Stariji ljudi kažu i da ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano, očekuje se veliki rod voća.
Za mnoge vernike ovaj dan ima i dublje, duhovno značenje - smatra se danom pokajanja, unutrašnjeg mira i preispitivanja.
Veliki petak, iako najtužniji dan pravoslavnog kalendara, predstavlja i uvod u najveći hrišćanski praznik - Vaskrs, koji slavi Hristovo vaskrsenje i pobedu života nad smrću. U srcima vernika, ovaj dan ostaje simbol žrtve, nade i vere, dok se kroz molitvu i post pripremaju za radosnu proslavu vaskršnjih praznika.