Napadi su koštali Moskvu milijardu dolara prihoda za samo nedelju dana

RUSIJA ZAPRETILA BALTIČKIM DRŽAVAMA: "Zemlje koje dozvoljavaju tranzit ukrajinskih dronova preko svoje teritorije izlažu se ozbiljnim rizicima"!

Foto: EPA Anatoly Maltsev
Ove pretnje dolaze nakon što su ruska postrojenja u baltičkom regionu poslednjih nedelja pogođena neviđenim talasom napada.

Rusija je zapretila da će uzvratiti baltičkim državama, optužujući ih da su dozvolile Ukrajini da koristi njihov vazdušni prostor za napade dronovima na ruske naftne terminale.

Ove pretnje dolaze nakon što su ruska postrojenja u baltičkom regionu poslednjih nedelja pogođena neviđenim talasom napada, izveštava Kijev post.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da se zemlje koje dozvoljavaju tranzit ukrajinskih dronova preko svoje teritorije izlažu ozbiljnim rizicima.

„Zemlje koje obezbeđuju svoju teritoriju za prelet neprijateljskih dronova moraju biti potpuno svesne rizika kojima se izlažu. Uvereni smo da jesu svesne, jer im je to objašnjeno“, rekla je Zaharova.

Napadi na naftne terminale

Njeni komentari usledili su nakon serije ukrajinskih napada dronova na baltičke luke Primorsk i Ust-Luga. To su ključna čvorišta za izvoz ruske nafte, preko kojih se transportuje više od 40 odsto ukupne ruske sirove nafte namenjene za izvoz morskim putem.

Foto: Printscreen

Napadi su navodno koštali Moskvu milijardu dolara prihoda od nafte za samo nedelju dana. U jednom incidentu, ukrajinski dron, nakon što ga je presrela ruska protivvazdušna odbrana, udario je u dimnjak elektrane u Estoniji. Estonija je navodno pozvala Kijev da prilagodi svoje putanje leta kako bi izbegao estonski vazdušni prostor tokom napada u Baltiku.

Tenzije u vazdušnom prostoru

Članice NATO-a Estonija, Letonija i Litvanija su same zabeležile višestruke povrede svog vazdušnog prostora od strane Rusije. Među njima su povreda iznad Letonije 2023. godine i incident u septembru 2025. godine, kada su tri ruska lovca MiG-31 ušla u estonski vazdušni prostor, zbog čega je Estonija zatražila sastanak Saveta bezbednosti UN.

Baltičke države su takođe ojačale svoju odbranu duž granice sa Rusijom, posebno pokretanjem Baltičke odbrambene linije 2024. godine.

U međuvremenu, Ukrajina je nastavila da poziva na prekid neprijateljstava, predlažući ograničeno primirje tokom Uskrsa i obustavu napada na energetsku infrastrukturu. Ruske vlasti su odbacile ove predloge i nastavile napade na mete u Ukrajini, uključujući energetska postrojenja.

Kurir.rs/Kijev post